Premijer Andrej Plenković tvrdi da su njegovi politički protivnici toliko jadni da mu ih nekad čak bude žao, a taj je narativ o oporbi prihvatio i dobar dio hrvatskih medija. Kako se iduće godine održavaju izbori za Sabor, jasno je da je u mjesecima koji dolaze opoziciji potrebno nešto čime bi ona bitno promijenila tu percepciju da ne predstavlja nikakvu opasnost za HDZ. To bi svakako moglo biti uspješno prikupljanje potpisa za referendum o zakonu o izbornim jedinicama, o čemu je u petak bilo riječi na oporbenom okruglom stolu o proceduri donošenja ovog propisa. Kada bi udružena opozicija mobilizirala pola milijuna građana, koji bi svojim potpisom demonstrirali nezadovoljstvo načinom na koji HDZ radi na zakonu koji bi trebao zamijeniti onaj koji je ukinuo Ustavni sud, predsjednik Vlade sasvim sigurno ne bi više bio u poziciji da s takvim cinizmom govori o političkoj konkurenciji. Neovisno o tome bi li Ustavni sud dopustio referendum.

Čeka se prijedlog

Ali, dalek je još put do realizacije ideje o referendumskoj inicijativi koju su u javnost emitirale predsjednica Kluba zastupnika Možemo Sandra Benčić i Dalija Orešković iz stranke Centra. Glavni je razlog to što unutar oporbe nisu još niti razgovarali o nekom zajedničkom prijedlogu izbornih jedinica, koji bi u formi referendumskog pitanja ponudili na potpisivanje građanima, a stavovi o ovoj temi između pojednih stranaka značajno se razlikuju.

Sandra Benčić nalazi se ovih dana službeno u Bruxellesu, pa nismo jučer mogli s njom razgovarati o njezinom podsjećanju premijera Plenkovića da »aktualna većina u parlamentu nije isključivi zakonodavac u zemlji«, a predsjednik SDP-a Peđa Grbin vrlo je suzdržan.

– Tek kada doznamo konačan HDZ-ov prijedlog, dogovarat ćemo korake kako se dalje boriti. Naravno, ako taj prijedlog bude na tragu ovog što se sada objavljuje, a to je da će HDZ skrojiti izborne jedinice da bi pokušao ukrasti glasovi, rekao nam je Grbin.

On je svjestan da bi akcija referendum imala smisla jedino ako bi u njoj sudjelovale i desnije orijentirane, a ne samo lijevo-liberalne stranke opozicije. SDP, Možemo i njima svjetonazorski bliske opcije prošle godine su, potaknuti slučajem Mirele Čavajde, entuzijastično najavljivali prikupljanje potpisa za referendum o unošenju u Ustav prava na pobačaj. No, onda su, bez posebnog objašnjenja, jednostavno od toga odustali. Vjerojatno su procijenili da su nedovoljno snažni kako bi na ovoj temi animirali hrvatske građane. Uz podršku Mosta, Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista, približno 400 tisuća potpisa bilo bi dosegljiv cilj, ali u tom dijelu opozicije zasad su skeptični prema mogućnosti referenduma o izbornim jedinicama. Nikola Grmoja iz Mosta nije, primjerice, zaboravio da je »ljevica s HDZ-om pregovarala o promjeni Ustava o potpunom ograničavanju referenduma«.

– Ja, kao prvo, ne vjerujem da je ljevica uopće hrabra i sposobna iznijeti to prikupljanje potpisa. Mi iz Mosta smo to bili i skupili smo potreban broj potpise, ali bilo je to u razdoblju bijesa građana zbog ukidanja sloboda tijekom pandemije. Nisam siguran da su izborne jednice baš toliko zanimljive ljudima. Moj je stav da bi ih se moglo privući pitanjem o zakonskom uvođenju obaveznog ili elektroničkog glasovanja. Osim toga, u oporbi imamo različiti prijedlozi o izbornim jedinicama. Mostu bi najviše odgovaralo da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica i ne vjerujem da se svi možemo dogovoriti o modelu za koji bi se prikupljalo potpise, rekao nam je Grmoja.

Nadzor ustavnosti

Slično njemu razmišlja i predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.

– Nije sporno da HDZ izigrava demokraciji i moramo nastaviti inzistirati na formiranju radne skupine za izradu zakona o izbornim jedinicama, u koju bi uključeni bili i stručnjaci koje bi predložila oporba. Ali, nemoguća je misija zajednički prijedlog oporbe o izbornim jedinicama i zato ne vjerujem da možemo krenuti u akciju prikupljanja referendumskih potpisa, naglašava Pavliček, koji je ipak spreman o tome razgovarati.

U opoziciji razmatraju i mogućnost traženja od Ustavnog suda upozorenja da se zakon o izbornim jedinicama ne donosi u skladu s demokratskim standardima. U tom kontekstu nije bez težine izjava predstojnika svih katedri za ustavno pravo hrvatskih pravnih fakulteta, kojom su oni u petak apelirali da ovaj zakon bude plod usaglašavanja parlamentarne većine i oporbe. No, što se tiče spomenutog upozorenja, postoji u pravnim krugovima tumačenje da je Ustavnom sudu zabranjeno ocjenjivati ustavnost zakona koji još nije stupio na snagu. Upozorenje, za koje se na oporbenom okruglom stolu posebno zalagao bivši zastupnik Mosta Robert Podolnjak, prema tom je tumačenju instrument koji Ustavni sud može koristiti samo kod nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora i državnog referenduma, što se i dogodilo 2013. prije referenduma o ustavnoj definiciji braka.