ZAGREB  S prvim danom iduće godine Hrvatska bi trebala imati u primjeni novi zakon o sanaciji banaka, kojim se regulira pitanje nacionalnih sanacijskih fondova, kao i jedinstvenog sanacijskog fonda u okviru bankarske unije.

 Riječ je o fondovima u koje će financijske institucije izdvajati sredstva kako se, u slučaju propasti, banke ne bi sanirale sredstvima poreznih obveznika, već vlastitim doprinosom.

To pitanje uređuje europska direktiva o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava.

Iako je rok za prijenos odredbi te direktive u nacionalna zakonodavstva kraj ove godine, kako bi se mogla primjenjivati od iduće godine, Hrvatska dalje od rasprava o tezama novog zakona još nije odmakla. Teze za novi zakon na javnoj raspravi bile su ljetos, pa je za očekivati da bi se uskoro, kako bi se ispoštovali rokovi Europske komisije, mogao pojaviti i zakonski prijedlog. A dok se on stvara, Komisija je već donijela i provedbene dokumente za primjenu direktive koja svim državama članicama Unije nameće uspostavljanje sustava koji će nadležnim tijelima pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u posrnuloj, nezadravoj financijskoj instituciji. I to kako bi se osigurao nastavak rada te institucije uz istovremeno ograničavanje utjecaja njena propadanja na gospodarski i financijski sustav.

Već sada Hrvatska, kao i ostale zemlje Unije, ima mehanizam osiguranja depozita građana kojim se, u slučaju propasti financijske institucije, štediši jamči isplata maksimalo sto tisuća eura depozita. U budućnosti će imati još jedan fond, iz kojeg će se financirati »liječenje« banaka.

Tim sanacijskim tijelima bit će potrebna likvidnost. Ciljna razina sanacijskih fondova, prema Direktivi, jest najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih ovlaštenih institucija na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je, prema podacima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, osigurano 156,7 milijardi kuna depozita građana, odnosno fizičkih osoba. To znači da bi u posebnom sanacijskom fondu trebalo biti najmanje 1,56 milijardi kuna. No, ta se sredstva neće prikupiti preko noći jer

Direktiva propisuje da fondovi propisanu razinu sredstava trebaju prikupiti do konca 2024. godine. U okviru bankarske unije, što Hrvatsku za sada ne dotiče, jedinstveni sanacijski fond imat će također ciljnu razinu od najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih ovlaštenih institucija u europodručju.

Osim stvaranja fonda za saniranje nezadravih ili posrnulih financijskih institucija, nova pravila za cilj imaju i osigurati pravedan način raspodjele gubitka na vlasnike, odnosno dioničare i vjerovnike banke ili investicijskog društva u sanaciji. Oni će primjenom takozvanog bail-in instrumenta preuzeti odgovarajuće troškove, a ti troškovi ne smiju biti veći od gubitka kojeg bi pretrpjeli da je nad institucijom pokrenut postupak stečaja. Taj dio direktive trebao bi se primjenjivati od 2016. godine.