ZAGREB – Prije nekoliko tjedana je predsjednik Zoran Milanović, riječima na engleskom »I dare you«, izazivao premijera Andreja Plenkovića da odbije Zlatu Đurđević, njegov prijedlog za predsjednicu Vrhovnog suda. Predsjednik Vlade neko je vrijeme oklijevao, ali onda je poslije odluke Ustavnog suda objavio da Milanovićeva kandidatkinja ne može doći na čelo Vrhovnog suda.

Jučer je predsjednik Republike uputio Plenkoviću novi izazov, da pokrene postupak njegovog opoziva. Usljedilo je to nakon što su premijer i još neki visoki HDZ-ovi dužnosnici izjavili da bi rado smijenili predsjednika Republike kad bi mogli za to skupiti dvotrećinsku većinu u Saboru. Tvrde, naime, da je Milanović u proteklom razdoblju kršio Ustav, doduše, Bačić je kazao i da se, obraćanjem DSV-u da ponovi javni poziv, vratio u ustavnopravni okvir. Milanović je to slušao pa je zatim putem Facebooka poručio Plenkoviću – neka samo krene.

– Riječ je o političkom divljaštvu ispod svih razina komunikacije. Riječ je o inaćenju na procedurama, a potom na metodologiji vrijeđanja svih onih koji imaju drukčije stajalište. I to je neprihvatljivo, komentirao je Plenković jučer ujutro predsjednikove javne istupe u petak i preko vikenda.

Ocijenio je da Milanovićeva ustavna zadaća nije »dozivati ljude iz parlamentarne većine i pretvarati ih u neke njegove žetončiće«. Također da je iskoračio izvan ustavnih ovlasti kad nije priznao Zakon o sudovima, kao i kad je »artikulirao da politički djeluje protiv HDZ-a kao političke stranke«.

Upitan hoće li, shodno tome, HDZ pokrenuti postupak opoziva predsjednika Republike, Plenković je odgovorio da »ako ovako nastavi, može se i o tome razgovarati«. No, smatra da HDZ ne bi mogao osigurati podršku najmanje 101 zastupnika kako bi Milanovića, pod optužbom da protuustavno djeluje, predao Ustavnom sudu na odlučivanje. Zanimljivo je pritom da je jedino Most, njihovih osmero zastupnika, apostrofirao kao one zbog kojih u Saboru nema dovoljno glasova za opoziv predsjednika Republike. Prigovorio im je da se predstavljaju kao klerikalna desnica, a podržavaju lijevog Milanovića i da je zahvaljujući njima on i pobijedio na predsjedničkim izborima.

Premijerova računica

Plenković, dakle, vjeruje da, osim na 76 zastupnika parlamentarne većine, u pokušaju opoziva Milanovića može računati i s Domovinskim pokretom i suverenistima, kao i s još barem troje zastupnika oporbe, recimo s Karolinom Vidović Krišto, Milanom Vrkljanom i Dalijom Orešković, pa bi to bez Mosta bila 93 glasa. Bila bi to nevjerojatno ideološki šarolika koalicija protiv Milanovića, ali, tumači premijer, ona nije moguća jer mostovci ne žele surađivati.

Valja razmotriti koliko je Plenkovićeva računica realna. Ne može se prognozirati da bi baš svi njegovi koalicijski partneri spremno ušli u ovo. Reformistkinja Natalija Martinčević, koja u Saboru mijenja Radimira Čačića, glasovala je i protiv mišljenja Odbora za Ustav da je predsjednik Gordan Jandroković ispravno postupio kada je Milanoviću vratio dopis kojim je predložio Zlatu Đurđević. Hrvatski suverenisti, potvrdio je jučer Hrvoje Zekanović, u ovom su slučaju na Plenkovićevoj strani i oni će, rekao je, sudjelovati u svemu što bi moglo naštetiti Milanoviću. Međutim, Domovinski pokret se zasad nije pridružio HDZ-u.

Predsjednik njihovog zastupničkog Kluba Stjepo Bartulica priopćio je da premijer »stalno kao glavno postignuće ističe stabilnost, a sada u vrijeme teške krize ide na rušenje izabranog predsjednika«. Naveo je i da HDZ »sustavno uništava hrvatske institucije i glavni je generator korupcije i siromaštva«. Ali, Miroslava Škoru HDZ neprekidno označava kao čovjeka koji je doveo Milanovića na vlast i zato nije sasvim isključeno da u Domovinskom pokretu, kako bi se riješili te stigme, u jednom trenutku ipak odluče da će glasovati za opoziv predsjednika Republike.

Karolina Vidović Krišto jučer je energično napala Plenkovića zbog njegovog zahtjeva Milanoviću da se ispriča Miloradu Pupovcu, jer ga je uvrijedio, i pozvala članove HDZ-a da razmisle tko je predsjednik SDSS-a, kojem je na teret stavila niz stvari. S njom i Vrkljanom, bivšim zastupnicima Domovinskog pokreta, Plenković teško da može u bitku za opoziv Milanovića. Dalija Orešković, a onda i Marijana Puljak, koje je predsjednik prošle godine nazvao narikačama, vjerojatno bi u tom kontekstu bile mekši orah za Plenkovića. Uglavnom, premijer nije posve u krivu kad misli da bi uz asistenciju Mosta, stranke o kojoj od raskida koalicije 2017. govori kao o najgoroj među najgorima, mogao svrgnuti Milanovića. Dalo bi se možda s njima nekako navući 101 zastupnika.

Omjer snaga

Kako bilo, Milanović ohrabruje Plenkovića da se upusti u tu političku avanturu. »Čujem da su Plenković i njegova kriminalna organizacija raspravljali o opozivu. Ajde, Plenkoviću, budi jednom u životu hrabar, prestani muljati i počni raditi. Kreni u prikupljanje vjernih žetona, odriješi kesu, nazovi kumove i pokreni opoziv«, napisao je Milanović na Facebooku. Sugerirao je i Plenkoviću da razmisli nije li zapravo on taj kojeg bi trebalo opozvati i taksativno pobrojio razloge za to, od toga da »Hrvatska u cijepljenju građana stoji najgore u Europi, pa naši građani moraju ići u Srbiju«, činjenice da »godinu dana od zagrebačkog potresa nije obnovljena ni jedna kuća«, a da na Baniji, tri mjeseca poslije potresa, »ljudi žive bez struje i vode«, pa do toga da se »u pet godina tvoje diktatorske vlasti korupcija uvukla u sve dijelove društva«. Ako bi Plenković pridobio mostovce, koji ga, procjenjuje, dijele od dvotrećinske većine u Saboru, na potezu bi bili ustavni suci, od kojih bi se njih devet od ukupno 13 moralo izjasniti za opoziv Milanovića jer je prekršio Ustav.

Prilikom odlučivanja jesu li izmjene Zakona o sudovima iz 2018. u skladu s Ustavom, omjer snaga u Ustavnom sudu upravo je bio 9 – 4. No, bi li, primjerice, jedan Josip Leko, nekadašnji SDP-ov predsjednik Sabora, koji je podržao stav da predsjednik Republike ne smije za predsjednika Vrhovnog suda predložiti osobu koja nije prošla javni poziv, zaista digao ruku za opoziv Milanovića?

Plenković se time (još) ne opterećuje. Po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a, sinoć je ponovio da je bespomoćan bez Mosta.

– Predsjednik ne zna što se događa u HDZ-u, pabirči po medijima, a mogao je nazvati i pitati kuha li se kod nas neki opoziv. Nije realno da bude opoziv. Za njega je potreban 101 potpis, a s obzirom na stav njegovih drugara iz Mosta, to nije realno. To uopće nije bila tema, izjavio je predsjednik Vlade.

»Pravni poraz i političko poniženje«

Plenković je sinoć ustvrdio da je kod Milanovića prisutna »velika egzaltiranost«.

– On je, s odlukom Ustavnog suda, doživio težak pravni poraz. Kad je riječ o svojevrsnom forsiranju, pa i silom nametanju svoje kandidatkinje, protivno Zakonu o sudovima, on je i politički ponižen, jer mu je jasno da Zlata Đurđević ne može biti izabrana. Ovo je za njega vrlo loša situacija i tu izvire ta Milanovićeva frustracija, koji se pretvara u predsjednika koji se bori protiv parlamentarne većine i vladajuće stranke. Ne sjećam se da je predsjednik ikad u potpunosti preuzeo ulogu lidera ljevice, rekao je Plenković novinarima. Milanovića je nazvao »Facebook junak«. Nije puno trebalo da mu predsjednik, naravno, na Facebooku, odgovori. »Ništa novoga, Plenković se prepao. Dokazani herojski zec. Jutros se junačio i prijetio opozivom, a sada se skriva iza Mosta. Nema dovoljno žetona, Milorad i Zekanović nisu dostatni. Jasno, ne daje niti jedan odgovor na pitanja koja sam mu postavio, na pitanja čiji odgovor traže građani Hrvatske. Ali, koliko god brz bio u bijegu od odgovornosti, suvereni vladar briselskih hodnika – prije nego pobjegne Charlesu Michelu pod skute – položit će račune«, napisao je Milanović.