U Hrvatskoj još ima 815 četvornih kilometara minski sumnjivog područja u 12 županija ili 101 gradu i mjestu, a pretpostavlja se da se radi o 93 tisuće mina
Ukupno je od 1991. godine stradalo 1.936 osoba, od čega 502 smrtno. Stradala su 62 pirotehničara, od toga 25 smrtno. Nastradalo je i 22 djece, od čega pet smrtno. U LSŽ stradalo je 177 osoba, od čega 42 smrtno, dok u samom Otočcu brojka stradalih iznosi 36 osoba, pri čemu 16 smrtno.
Najveći postotak stradavanja dogodio se od 1991. do 1997. godine, da bi se od početka djelovanja HCR-a značajno smanjio kao rezultat pojačane edukacije, obilježavanja sumnjivog područja i samim razminiranjem. Samo za usporedbu, 1995. stradalo je 338 osoba, a u zadnje tri godine po sedam osoba. Razminiranjem se bavi 26 komercijalnih tvrtki, koje zapošljavaju 598 pirotehničara te imaju 639 metal detektora, 81 stroj za razminiranje i 22 psa.
Od početka rada HCR-a 1998. godine do danas, u razminiranje je investirano 3,4 milijarde kuna, a razminirano je 330 četvornih kilometara. Uništeno je pritom 90 tisuća minsko-eksplozivnih sredstava i 200 tisuća neeksplodiranih ubojnih sredstava. Postavljeno je više od 16 tisuća velikih oznaka upozorenja na opasnost od mina. Poslovi razminiranja financirani su 56 posto iz državnog proračuna, 19 posto novcem pravnih osoba, 17 posto donacijama, pretežno Amerike, Njemačke, Norveške i Japana, te osam posto zajmovima Svjetske banke.
Ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan naglasio je kako je do sada utrošen iznimno velik novac u razminiranje Hrvatske, a prema strateškim dokumentima za potpuno čišćenje od mina do 2019. trebat će još oko četiri milijarde kuna.
– U HCR-u mislimo da imamo sve pod kontrolom, stradavanje je svake godine sve manje, ove godine, hvala Bogu, još nijedno, a neslavni prošlogodišnji rekord smrtno stradalih drži upravo Otočac, jer su na području Dabra poginuli jedan pirotehničar i jedan civil. Pozivam ljude da poštuju znakove opasnosti od mina, rekao je Modrušan.
Gradonačelnik Mario Barković podsjetio je da i Otočac spada u gradove koji imaju minski problem.
– I sami sudionici rata i oni koji su ga proživjeli polako zaboravljaju u kakvom okruženju još uvijek živimo, a u međuvremenu je stasao čitav jedan naraštaj koji moramo upoznavati s problemom opasnosti od mina, rekao je Barković. Naglasio je da je u neposrednoj blizini grada veći dio minski sumnjivog prostora razminiran, prvenstveno na Špilničkom polju, a očišćeni su i koridori dalekovoda, vodovoda, plinovoda, TK mreže, dok su šumske i poljoprivredne površine, poglavito na području Dabra i Glavaca, u većem postotku još nerazminirane.
Đurđa Adlešič, zastupnica Hrvatskog sabora i upraviteljica zaklade Hrvatska bez mina, smatra kako se do 2019. Hrvatska neće moći očistiti od mina, ali ne zbog nedostatka dobre volje, nego zbog nedostatka novca. Iz državnog proračuna i državnih poduzeća već se izdvajaju veliki iznosi, a povećanje stranih donacija nije realno očekivati, s obzirom da se javljaju druge zemlje zanimljive investitorima, poput npr. Kosova. Prema tome, zaključuje Adlešić, i dalje ćemo morati raditi ovaj posao velikim dijelom sami.
