Odluka Ustavnog suda

Hrvatskoj opet prijete masovne tužbe pripadnika HVO-a. Posljedice po proračun bi mogle biti nesagledive

Hina

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Odluka suda u slučaju Lamešić donesena je 20. prosinca prošle godine



Hrvatskoj opet prijete masovne tužbe HVO-a, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da je Ustavni sud donio odluku koja bi mogla imati dalekosežne i zasad nesagledive posljedice za državni proračun.


Prihvatio je ustavnu tužbu bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Ive Lamešića i ukinuo pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda koji je tom bivšem pripadniku HVO-a odbio priznati prava i povlastice koje uživaju hrvatski ratni vojni invalidi, pripadnici Oružanih snaga RH.


Ustavni je sud odlukom u slučaju Lamešić širom otvorio vrata prihvaćanju i desetina ostalih identičnih ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a koje čekaju na rješavanje pred tim sudom. Ona je, dakle, samo prva u nizu takvih odluka koje će na Ustavnom sudu uslijediti.




Odluka suda u slučaju Lamešić donesena je 20. prosinca prošle godine i nosi potpis Snježane Bagić, zamjenice predsjednika Ustavnog suda. Nije usvojena jednoglasno. Od 11 sudaca osam je glasalo za nju, dok su troje – Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović – glasali protiv te napisali izdvojeno mišljenje u kojem tvrde da je odluka – protuustavna i protuzakonita!


Ivo Lamešić je jedan od desetak tisuća pripadnika HVO-a kojima je u razdoblju od 1997. do smjene HDZ-a s vlasti 2000. tadašnje Ministarstvo obrane dodijelilo status ratnih vojnih invalida (RVI). Rješenja MORH-a o dodjeli tog statusa pripadnicima HVO-a sličila su jedna drugome kao jaje jajetu. Oni kojima je taj status dodijeljen dobili su ga na temelju navodnog ranjavanja na južnom bojištu 1993. i 1994., nerijetko na istom mjestu i istog datuma.


Svima su invalidnost stečenu u ratu, kao i stupanj invalidnosti potvrdile liječničke komisije iz BiH, a MORH ih je bez ikakve provjere potvrdio. Većinu tih rješenja potpisali su tadašnji visoki dužnosnici MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs i general Marinko Krešić, koji je bio na čelu personalne uprave MORH-a.


Rojs će kasnije tvrditi da je to bila politička odluka predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška kojom se željelo pomoći pripadnicima HVO-a, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.