ZAGREBAČKI SUMMIT

Danas je trebao biti održan središnji događaj hrvatskog predsjedanja EU-om. Umjesto toga – virtualni sastanak

Jagoda Marić

Gordan Grlić Radman / Foto Davor Kovačević

Gordan Grlić Radman / Foto Davor Kovačević

Planove je poremetila pandemija koronavirusa i umjesto događaja koji je u Zagrebu 6. i 7. svibnja trebao okupiti i do 1.500 ljudi, danas će se održati videokonferencija u kojoj će, doduše, sudjelovati čelnici svih članica, te šest zemlja jugoistočne Europe



Zagrebački summit trebao je biti središnji događaj hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, ali umjesto sastanka na vrhu, koji bi okupio čelne ljude europskih institucija i 27 članica Unije te šest zemalja zapadnog Balkana, na kraju će se održati videokonferencija.



Planove je poremetila pandemija koronavirusa i umjesto događaja koji je u Zagrebu 6. i 7. svibnja trebao okupiti i do 1.500 ljudi, danas će se održati videokonferencija u kojoj će doduše sudjelovati čelnici svih članica, te šest zemalja jugoistočne Europe. Na sastanku će biti usvojena i Zagrebačka deklaracija, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je da će se njome još jednom potvrditi »europska perspektiva i predanost zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Osim toga, u deklaraciji se nije mogla zaobići ni sadašnja situacija pa će se isticati i suradnja u suzbijanju pandemije koronavirusa.




Pitanje proširenja


– Suradnja u suočavanju s pandemijom, davanje europske perspektive zemljama zapadnog Balkana i predanost tih zemalja europskim vrijednostima, ključni su elementi Zagrebačke deklaracije, rekao je Radman, dodajući da je baš Hrvatska inzistirala na tome da se započnu pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i da se, kad već nije moguć fizički sastanak, održi barem videokonferencija. Uz to, hrvatski je prijedlog i da se sastanci na vrhu o europskoj integraciji održavaju svake dvije godine, što dosad nije bio slučaj.


Prvi summit održan je u Zagrebu prije 20 godina, sljedeći u Solunu 2003. godine, a tek 15 godina nakon toga održan je sastanak u Sofiji. To govori i o interesu pojedinih članica kad je u pitanju proširenje Europske unije, čega je svjestan i ministar Grlić Radman.


– Nisu sve članice EU-a jednako zainteresirane za proširenje, uvijek se govori o tome što će donijeti budućnost s novim zemljama, ali je Hrvatska na tu temu pokazala inicijativu, poručio je ministar.


Oprezni s terminima


Koliko je teško usuglasiti sve članice, možda najbolje govori činjenica da će na videokonferenciji sudionici sjediti ispred pozadine na kojoj neće biti državnih obilježja, čak ni imena država, nego samo ime govornika. Na tome je inzistirala Španjolska, jedna od pet zemalja koje nisu priznale Kosovo, jer je i sama suočena s inicijativom Katalonaca da postanu samostalna država.


Zbog toga će, čini se, Zagrebačka deklaracija biti i bez imena država zapadnog Balkana i u njoj će se spominjati tek zapadnobalkanski partneri.


Osim toga, među nekoliko bogatijih država članica vlada i skepsa prema proširenju, pa ne čudi što je tekst deklaracije prilično oprezan i u spominjanju tog termina. Kad su u pitanju sudionice summita, koje nisu članice Unije, pregovore o pristupanju vode Srbija i Crna Gora, krajem ožujka Vijeće EU-a otvorilo je pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nije određen datum pregovora. Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo podnijela prije četiri godine, a zasad ima podulji popis uvjeta Europske komisije koje mora ispuniti prije dobivanja statusa kandidatkinje. Uz to što Kosovo ne priznaje pet članica, građani te države jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u Europsku uniju.


Na Zagrebačkom summitu Komisija je trebala predstaviti i gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan, ali i to je odgodila pandemija koronavirusa, iako će u videokonferenciji sudjelovati i predstavnici Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke. Ipak, prošli tjedan je Komisija najavila financijsku pomoć vrijednu 3,3 milijarde eura. Spomenut će se i to u deklaraciji, uz napomenu da ta pomoć premašuje sve što je bilo koji drugi partner pružio regiji.