RIJEKA U plivaričarskom ribolovu male plave ribe Hrvatska je sada vodeća u svijetu, ističe jedan od ribara dobro upućen u stanje na ostalim morima. Prema njegovim riječima, flota talijanskih brodova plivaričara u Jadranu stalno se smanjuje, nemaju ih više od 15.

Primjerice, Trst sada ima tri male plivarice, a prije pet godine imao ih je 26. Nešto plivarica još radi na Siciliji, maksimalno desetak i – to je sve. Plavu ribu sada više love lebdećim koćama, a njihovi su ulovi što se kvalitete tiče još gori. Inćun je najčešće takav da je potrebno 100 primjeraka za jedan kilogram.

U ostalim, ribolovno jakim zemljama plava riba ne lovi se mrežama plivaricama. U njihovim morima dubina je velika, neodgovarajuća za rad s plivaricama. Lovi se nešto malo, bliže obali, ali skromno.

Prema službenoj statistici, u Hrvatskoj su prošle godine bile registrirane 842 plivarice, odnosno izdano je toliko povlastica. Tu, međutim, spadaju sve vrste plivarica – plivarica za malu plavu ribu, plivarica za veliku plavu ribu (tunolovka), plivarica za ciple (ciplara), plivarica za igle (plivarica igličara) i plivarica za gavune olige (plivarica oližnica). Za malu plavu ribu, objašnjava naš sugovornik, imamo oko 350 plivarica, od kojih je 160 aktivnih. Toliko ih nema ni jedna druga zemlja! 

Ukupan ulov hrvatskih plivarica za malu plavu ribu lani je iznosio 61.622 tona. Najviše se ulovilo srdele – 46.051 tona. To je više nego ostatak ukupnog ulova ribe i ostalih morskih organizama, uključujući proizvodnju marikulture. U odnosu na 2010. godinu ulov srdele povećan je 72 posto, iznosio je 26.749 tona. Veći nego godinu ranije bio je i ulov inćuna – 14.382 tona, a u 2010. godini 13.758. Ulov svih ostalih vrsta male plave ribe lani je bio manji nego 2010. 

Ulov srdele značajno odskače pa neki ribari iskazuju sumnju u realnost te brojke. Prema njihovim riječima, mnogi ribari su pod srdelu prijavljivali mješanu plavu ribu. Kažu, ona se lani lovila u velikim količinama, a nju otkupljuju jedino farme tuna i skromno plaćaju. Uz to, tvrde oni, za mješanu plavu ribu ne dobivaju poticaje, pa je zato prijavljuju kao srdelu. 

 Takve priče demantira mr. Miro Kučić, pomoćnik ministra za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivede. On nam je rekao: 

 – Brojka od 46.000 nije prenapuhana, jer je ukupno ulovljeno blizu 70.000 tona sitne plave ribe, a od toga je veliki dio od preko 14.000 tona bio mješane. Za mješanu ribu se dobiva poticaje, s tim što u očevidnik treba napisati mješana sitna plava riba (srdela, inćun).