Za razliku od prethodnih godina u kojima se državni proračun dobro punio i praktički »eksponencijalno« rastao, ove godine punjenje je sporije, a deficit veći.

Očigledno je državna potrošnja s nizom investicija u mnogo većem rastu nego su to prihodi koji su pali s osnova ispunjavanja uvjeta za EU sredstva, uz veće troškove za obranu, i zasad još ne sasvim izvjesnu sezonu.

Kako pokazuju podaci Ministarstva financija, prihodi su iznosili 11,79 milijardi eura, samo 0,9 posto više nego u istom razdoblju lani.

Istodobno, rashodi su skočili za 11,5 posto, pa proračun bilježi prilično povećanje deficita, s pola milijarde eura u prvih pet mjeseci lani na gotovo 1,9 milijardi eura.

To će se vjerojatno s vremenom, pogotovo nakon turističke sezone, izravnati, ali činjenica je da rebalans proračuna još nije na dnevnom redu Vlade – vjerojatno baš zato jer se čeka da se vide »ljetni« trendovi punjenja budžeta. I prošle godine rebalans je na dnevni red Vlade došao tek najesen, ali tada su podaci bili puno bolji nego ove godine, barem do ovog dijela godine.

Prošle godine su i prihodi od PDV-a i od trošarina i drugih nameta bili u rebalansu veći od plana, i to za oko 300 milijuna eura više od plana svaki od njih, a isto je bilo i s prihodom od poreza na dobit.

Podbacili EU prihodi

Ove godine, pak, prihodi od poreza, koji čine gotovo 60 posto ukupnih prihoda, čak su pali za 0,5 posto, a od PDV-a se slilo samo 1,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Na takav trend vjerojatno je utjecao pad prometa u trgovini tijekom bojkota početkom godine, ali i slabiji turistički rezultati, osobito u svibnju ove godine.

U lipnju je trend turističkih posjeta bio dobar, ali sada u srpnju, s lošijim vremenskim prilikama, znatno pada punjenje turističkih kapaciteta ondje gdje turisti posjećuju Jadran kao autodestinaciju, a to su primjerice baš Kvarner i neki otoci.

Već se dosta pisalo o tome da su podbacili prihodi iz fondova EU-a, i to za čak 40 posto početkom ove godine, na 570 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine.

Kako tumači oporbena SDP-ova zastupnica Sanja Radolović, vjerojatno je stvar u tome da je država napravila administrativne pripreme za brojne europske projekte, te je »papirnato« sve riješeno, ali sad u realizaciji to kasni jer nema na svim razinama kapaciteta za provedbu projekata gradnje vrtića, škola, komunalne infrastrukture i drugoga, u rokovima koji su propisani.

Možda u drugom dijelu godine pomogne nova ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman, čije je imenovanje upravo izglasano u Saboru, a koja ima veliko iskustvo u vođenju EU projekata i trošenju europskog novca. Ali ako »na terenu« nema dovoljno ljudskog i tehničkog kapaciteta da se provede sve što je ugovoreno, to jedan čovjek, pa makar i ministar, sigurno ne može sam rješavati, slažu se čak i u oporbenim redovima.

Zanimljivo je, međutim, da padaju i prihodi od poreza na dobit, i to za skoro pet posto u prvih pet mjeseci 2025.

Vjerojatno je to odraz slabije gospodarske aktivnosti – začarani je to krug inflacije s jedne strane, koja smanjuje i osobnu potrošnju, a onda i prihoda tvrtki, a posljedično i državne naplate poreza na dobit.

Analitičari RBA upozoravaju i na to da u Hrvatskoj naplata poreza općenito jako ovisi o osobnoj potrošnji – čak i relativno neuspjeli bojkot trgovina početkom godine utjecao je na ove trendove punjenja državnog budžeta, što znači da je porezni sustav izrazito osjetljiv čak i na mjesečne oscilacije, a kamoli godišnje.

Uobičajene brojke

Logično je da će onda država u rebalansu proračuna morati smanjivati potrošnju ili povećavati zaduživanje.

No, iako su novinari koji prate Vladu zadnjih dana nekoliko puta pokušavali za izjave i interpretaciju ove situacije dobiti ministra financija Marka Primorca, nisu zasad uspjeli – iz njegova resora samo šalju poruke da nema razloga za alarm jer se do kraja godine očekuje poravnanje prihoda i rashoda.

Izgleda da je stvar u tome da je država prionula potrošnji na nizu projekata, a tek čeka naplatu poreza od turizma, kao i poreza na dobit koji se i inače konsolidira bliže kraju godine.

Objašnjavaju i kako se prihodi od EU fondova obračunavaju kvartalno, pa su podaci odmah drugačiji kad se ovim brojkama zbroji i lipanj, a ti će podaci biti poznati kroz nekoliko dana. Deficit je ove godine planiran na 2,3 posto BDP-a (odnosno oko dvije milijarde eura), a to su uobičajene brojke, kažu analitičari.

Očito, posljedica je to i velikog rasta plaća u javnoj upravi tijekom – plaće i mirovine čine skoro dvije trećine svih rashoda države, a trend rasta izdvajanja za obranu također se morao osjetiti u prvih šest mjeseci ove godine.

Naime, ta izdvajanja rastu s manje od 2 posto, na punih 2,5 posto, i sigurno da i to čini dio naglog povećanja potrošnje države.

Dio tih ulaganja vidjet će se već na vojnom mimohodu 31. srpnja u Zagrebu, a s druge strane rashodi MORH-a jako rastu i zato jer se sve priprema za uvođenje vojnog roka s početkom 2026. godine s obzirom na to da se uređuju tri velike vojarne, u Slunju, Kninu i Požegi.