Odbor za proračun i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta zatražili su da se za godinu i pol dana produlji provedba projekata u zreloj fazi koji se financiraju sredstvima za oporavak i otpornost. Dakle, i hrvatski NPOO mogao bi nastaviti vrijediti godinu i pol dana dulje, kako bi se financirao svaki od projektata koji je već pokrenut. To je »time out« do donošenja novog sedmogodišnjeg proračuna koji bi na snagu trebao stupiti 2027. godine, na potpuno novim osnovama s obzirom na to da će biti potpuno drugačijih proračunskih razdjela nego svi dosadašnji te će uvelike biti usmjeren financiranju obrane država članica EU-a.

O ovom prijedlogu glasat će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju, ali to je gotova stvar jer su se u odborima svi usuglasili da je ovaj produžetak svima potreban. Do 2027. Europa će također osigurati dodatnih 800 milijardi eura za naoružanje i obranu te je dotad svima potrebno da u tim paralelnim procesima, »stari proračun« koji vrijedi do 2027. bude do kraja utrošen, dok se ne formulira potpuno nova paradigma koja se priprema s promjenom politike EU-a prema sigurnosti i obrani.

Dodatni izvor

Prema posljednjem Vladinom izvješću, u Hrvatskoj se sada provodi ukupno 157 investicija unutar 78 reformi koje se financiraju iz NPOO-a. Do kraja listopada 2024., potrošeno je 47 posto bespovratnih sredstava i kredita, dakle gotovo polovica projekata još nije završena.

– Nije pitanje samo koliko će sredstava biti iskorišteno, nego i koliko će svaki euro biti upotrijebljen smisleno, s najvećim mogućim učincima za društvo i gospodarstvo, rekao je proteklog tjedna koordinator za financije i proračun zastupničkog kluba Europske pučke stranke, hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler.

U međuvremenu do donošenja budućeg europskog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2027.-2034. godine, kao dodatni izvor sredstava za ogromno povećanje potreba za financiranjem obrane, postoje još i neiskorišteni kohezijski fondovi, no ne slažu se sve države članice da se i taj novac iskoristi samo za obranu.

Trenutno je glavna dilema u Europskom parlamentu treba li i u kojoj mjeri novac namijenjen koheziji i poljoprivredi, što su dosad bili glavni razdjeli u budžetu, masovno »skrenuti« prema resoru obrane ili oni moraju ostati stupom Europe. Kohezija jednako solidarnost, što je u samom temelju vrijednosti EU, dok su s druge strane poljoprivrednici glavno biračko tijelo vladajuće Europske pučke stranke, stoga se zastupnici EPP-a moraju jako čuvati da u ovom razdoblju do donošenja novog sedmogodišnjeg budžeta ne uznemire svoje vlastite birače preusmjeravanjem novca s agrara na obranu.

Tako potpredsjednik EPP-a, pregovarač i glavni izvjestitelj za budžet Siegfried Muresan, smatra da je nagrizanje kohezijskih fondova rješenje za prilagodbu novoj sigurnosnoj stvarnosti loš model.

– Prioriteti EU-a prema strateškoj agendi za razdoblje od 2024. do 2029. postaju sigurnost i obrana, ali i gospodarstvo i kompetitivnost s druge strane moraju biti i prioriteti idućeg višegodišnjeg budžeta. Kohezija i poljoprivreda, tradicionalni prioriteti proračuna dokazali su svoju važnost tijekom desetljeća, stoga Europski parlament neće prihvatiti nikakva smanjenja poljoprivrede i kohezije. Poljoprivreda znači posao u ruralnim područjima, a kohezija je glavno političko sredstvo ulaganja, kaže pregovarač za budžet. Međutim, do početka raspolaganja idućim proračunom još je godinu i pol, a dotad raste pritisak za ojačavanjem obrambene politike Europske unije.

Temelj Unije

Sličnu retoriku ima i hrvatski eurozastupnik Ressler, koji kaže da se ne smiju zanemariti ova dva faktora bez obzira na to što se obrana sada mora početi obilno financirati.

– Arhitektura europskog proračuna će se potpuno promijeniti, u smjeru jačanja obrane, ali ne smijemo pristati na stav da je kohezija milostinja, nego moramo zadržati strateški stav da je to ključ temelja EU-a. Ta konvergencijska mašina je temelj Unije. To je jednako tako važno i za Hrvatsku koja je još uvijek neto primateljica iz budžeta EU-a, kaže Ressler.

On nije protiv toga da se neutrošena sredstva za koheziju iz ovog proteklog proračuna troše na obranu, no priznaje da je jasno da će u idućim godinama morati rasti i udjeli država članica koje uplaćuju u europski proračun. Dosad je to bilo jedan posto nacionalnih BDP-a, ali to će morati rasti, svima je jasno, s obzirom na obrambene potrebe.

S druge strane, Ressler kaže i da je potpuno pogrešna percepcija o tome da je europska administracija toliko skupa kao što se obično misli, samo sedam posto proračuna ide na vlastite potrebe, odnosno tri posto ide na plaće, a sve ostalo je u funkciji razvoja, i tako se planira i dalje.

No, njegov kolega Davor Ivo Stier ističe da se obrana dosad praktički nije financirala jer je činila svega oko jedan posto budžeta, i to uglavnom u smjeru istraživanja i gospodarstva, dok se sada to evidentno mora mijenjati.

Oporbeni zastupnik desne grupacije zastupnika ECR-a Stephen Nikola Bartulica tvrdi, pak, kako nije sporno da budžeti za obranu trebaju rasti, jer je to iz geopolitičkih razloga jasno, no sporno je na koji način. Po njemu, europski proračun ne bi trebao biti dodatno opterećen rastom izdvajanja za obranu nego je to stvar nacionalnih proračuna država članica.

Zeleni plan stradava

– EU se zadužila za oporavak zadnjih godina zajmovima koje će naša djeca i unuci otplaćivati do 2058. godine. To tek dolazi na naplatu, i zar da se sada još dodatno opterećujemo europski budžet novim zaduženjima? Sadašnja administracija s Ursulom von der Leyen na čelu ne ulijeva mi povjerenje u transparentno trošenje toliko ogromnog novca, kaže Bartulica.

Protivnik usmjeravanja proračuna samo u obranu je i zastupnik Možemo! Gordan Bosanac.

– Ne znam odakle će biti tog novca da apsolutni iznosi za koheziju i poljoprivredu ostanu isti kao dosad, a da se pritom obrana financira znatno izdašnije nego dosad. Bojim se da će stradati spomenute politike, a to su EU fondovi kojima gradimo vrtiće, škole, mostove, i poticaji koje agrar dobiva. Ako nema većeg proračuna za to sve, zaduživat ćemo se još više, imat ćemo deficite znatno veće nego dosad, čak se predlaže nekoliko novih mehanizama za zaduživanja. Znamo da Zeleni plan stradava zbog lažne priče koju je desnica napravila oko njega, jer ga je ubacila u ideološko polje borbe, nešto što su u Hrvatskoj »ustaše i partizani«. Zeleni se percipiraju kao netko tko koči razvoj, što je po nama potpuno krivo. Tvdnja da je zbog Zelenog plana bila opterećena industrija, koja je prestala biti kompetitivna s drugima gledajući globalno, rezultirala je smanjivanjem kriterija, i to je naravno potpuno pogrešno, kaže Bosanac.

Nikolina Brnjac za priuštivo stanovanje

Za zastupnicu Nikolinu Brnjac posebno je važno da se priuštivo stanovanje svakako opet nađe u sedmogodišnjem budžetu, i to kao jedan od ključnih prioriteta.

– Naš je cilj značajno povećanje te stavke, kaže Brnjac, koja je koordinatorica EPP-a u posebnom odboru za stambenu krizu.