Vlada Republike Hrvatske u proteklih je osam dana organizirala više repatrijacijskih operacija za povratak hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka. Akcije su provedene u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pod operativnim vodstvom ministra Gordan Grlić Radman.

Prema podacima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, do 9. ožujka 2026. u 8 sati izravnom organizacijom hrvatske Vlade repatrirano je ukupno 870 hrvatskih državljana te još 101 strani državljanin.

Među evakuiranima iz drugih država najviše ih je iz Njemačke (16), Bosne i Hercegovine (9), Nizozemske (7), Ujedinjenog Kraljevstva (6) i Crne Gore (6). Po pet državljana evakuirano je iz Švicarske, Italije i Poljske, četiri iz Češke, Libanona, Srbije i Ukrajine, tri iz Kanade, Francuske i Slovenije te po dva iz Australije i Austrije. Po jedan državljanin evakuiran je iz Egipta, Španjolske, Grčke, Indonezije, Irske, Kazahstana, Meksika, Filipina, Rumunjske, Rusije, Sudana, Švedske i Venezuele.

U Vladi ističu kako je organiziranim letovima omogućen povratak svim hrvatskim državljanima koji su izrazili želju da napuste krizno područje. Uz to, dio hrvatskih državljana i rezidenata napustio je regiju i redovitim komercijalnim zračnim linijama.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i dalje prati sigurnosnu situaciju na terenu te ostaje u pripravnosti za moguće daljnje aktivnosti. S obzirom na postupno obnavljanje redovitog zračnog prometa i smanjeni interes za dodatne organizirane letove, hrvatskim državljanima koji žive u državama regije preporučuje se korištenje dostupnih komercijalnih linija, uz poštivanje uputa lokalnih vlasti.

Tijekom operacije provedena je i međunarodna suradnja s više država članica Europske unije. U duhu europske solidarnosti pojedini letovi bili su otvoreni i za državljane drugih zemalja, dok su hrvatski državljani repatrirani i u suradnji s Austrijom, Slovenijom, Luksemburgom i Italijom.

Iz Ministarstva ujedno preporučuju hrvatskim državljanima da do daljnjega izbjegavaju sva putovanja u države Bliskog istoka, kao i tranzitne letove preko tog područja, zbog mogućih iznenadnih obustava zračnog prometa.