ZAGREB – Saborska radna skupina usuglasila je u utorak tekst deklaracije kojom se osuđuje puštanje iz haaškog zatvora ratnog zločinca Vojislava Šešelja i traži povlačenje takve odluke.

Moramo još popraviti tehničke pojedinosti, potom ćemo deklaraciju uputiti predsjedniku Sabora Josipu Leki i zatražiti da je uvrsti u dnevni red, rekla je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor koja je inicirala donošenje deklaracije.

Kosor nije mogla predvidjeti hoće li Sabor deklaraciju donijeti prije četvrtka, kada na istu temu, na poticaj hrvatskih europarlamentaraca, raspravlja Europski parlament.

Bilo bi, naravno, bolje da je donesemo, ali sada je teško reći hoće li se to dogoditi ili neće, izjavila je Kosor.

Deklaracija u vezi s odlukom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu, kako se zove službeno zove taj dokument, osuđuje tu odluku i traži da se povuče.

Vrlo jasno i precizno govorimo kakva je situacija u Srbiji, da se oni moraju ograditi od svega toga, otkriva Kosor.

Deklaracija je, kaže, »jako izbalansirana«, ne bavi se posebno Srbijom, nego upozorava što se dogodilo. Upozoravamo da Šešelj i dalje zagovara i širi mržnju, da udara u temelje vladavine prava, zagovara Veliku Srbiju s teritorijalnim pretenzijama na Hrvatsku, a to ne možemo dozvoliti, ističe Jadranka Kosor.

Zastupnički klubovi predlažu da Europski parlament u svojoj rezoluciji snažno osudi ratno-huškačku retoriku optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja i pozove srbijansku vladu da se jasno distancira od njegovih istupa.

Najvažnji zastupnički klubovi u Europskom parlamentu izradili su svoje prijedloge za rezoluciju »Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja«. Inicijativu za takvu rezoluciju pokrenuo je zastupnik Andrej Plenković, a podržali svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Na temelju tih prijedloga, Europska pučka stranka, kao inicijator donošenja takve rezolucije, izradit će u sljedeća dva dana zajednički prijedlog rezolucije o kojem će se raspravljati i glasovati u četvrtak.

U prijedlogu EPP-a, kaže se da Parlament »snažno osuđuje ratno-huškačko poticanje na mržnu, na teritorijalne pretenzije, pokušaje destabilizacije jugoistočne Europe i skretanja Srbije s njezina europskog puta«.

Socijalisti traže da se »najoštrijim mogućim riječima osudi govor mržnje i vrijeđanje Vojislava Šešelja svih žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i sramno izjavu danu na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara«.

U rezoluciji bi trebao biti i poziv Haaškom sudu i tužiteljstvu da preispitaju odluku o privremenom puštanju Šešelja na slobodu te poštuje li on uvjete kojih se svi optuženici moraju pridržavati – zabrana kontakta sa svjedocima i spremnost da se pojavi pred sudom kad se to od njega zatraži.

Socijalisti predlažu da se srbijansku vladu pozove da suzbija politiku »koja bi mogla voditi novim sukobima na Balkanu«, podsjećajući da su retorika i politka koju zagovora Šešelj pridonijele nevjerojatnom zlu, ubijanju ljudi i uništavanju imovine«.

Liberali predlažu da se srbijanske vlasti pozove da »proaktivno nadziru političke izjave Vojislava Šešelja i da istraže postoje li dovoljne osnove da ga se dovede pred lokalni sud za uvrede i diskriminatorne primjedbe«.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predlažu da Europski parlament »izrazi žaljenje što srbijanska vlada nije intervenirala kako bi zaustavila ili se distancirala od brojnih Šešeljevih intervjua u kojima je promicao regionalnu nesnošljivost i govor mržnje«.

ECR dodaje da slučaj Vojislava Šešelja ne smije postati velika prepreka na europskom putu Srbije prema pomirenju u susjedstvu. Također traže od Haaškog suda da povuče svoju odluku o njegovom privremenom puštanju na slobodu kako bi ga se spriječilo u govoru mržnje prema žrtvama agresije na Vukovar.

Prijedlozi zastupničkog kluba Zelenih također su slični onima ostalih klubova. Oni uz to ističu da je rano otvaranje poglavlja 35, poglavlje koje nosi naziv Ostala pitanja, ali u okviru kojeg će Srbija pregovorati o normalizaciji odnosa s Kosovom, vrlo važno te da to može biti mjerilo za spremnost zemalja koje vode pristupne pregovore da se angažiraju u mirnom rješavanje bilateralnih kontroverzi i za prevladavanje nesporazuma iz prošlosti, promicanje dobrosusjedskih odnosa i dostizanja pune normalizacije odnosa prije pristupanja EU-u.