Foto Sergej Drechsler
Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2025. iznosila 3,7 posto
povezane vijesti
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), čime je osjetnije usporila na kraju 2025. godine.
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2025. stopa inflacije iznosila 3,3 posto u odnosu na prosinac 2024. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, bila manja za 0,4 posto.
Tako je inflacija u prosincu osjetnije usporila, s obzirom da je na godišnjoj razini u studenome iznosila 3,8 posto. Prosinačka godišnja stopa inflacije od 3,3 posto ujedno je i jedna od najnižih u 2025. godini.
Naime, inflacija je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, u ožujku i travnju po 3,2 posto, svibnju 3,5 posto, lipnju 3,7 posto, u srpnju i kolovozu po 4,1 posto, u rujnu 4,2 posto, a listopadu 3,6 posto.
Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2025. iznosila 3,7 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,3 posto, za energiju 3,9 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 3,1 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025., cijene usluga su porasle za 0,3 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,8 posto, a energije te hrane, pića i duhana za po 0,7 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 15. siječnja.
Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u prosincu 3,8 posto
Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 3,8 posto, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025. godine, cijene dobara i usluga u prosjeku bile niže za 0,3 posto.
U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je dva posto. Hrvatska je po visini inflacije bila četvrta zemlja eurozone, pri čemu su višu inflaciju imale Slovačka i Estonija, po 4,1 posto, te Austrija, 3,9 posto.
Inflacija u eurozoni blago je usporila u prosincu, uz izrazitiji pad cijena energije i osjetno snažnije poskupljenje svježe hrane, pokazali su u srijedu preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Inflacija u eurozoni blago usporila u prosincu – Eurostat
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u prosincu 2,0 posto, izračunali su statističari.
Na kraju godine inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute vratila se tako na razinu iz tri ljetna mjeseca, nakon što je u rujnu bila ubrzala na 2,2 posto, a u listopadu i studenom, prema revidiranom podatku, blago usporila, na 2,1 posto.
Europska središnja banka stabilan rast cijena definira upravo stopom inflacije od dva posto.
Najviše je u prosincu poskupjela svježa hrana, za 4,2 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Procjena pokazuje osjetno snažnije poskupljenje nego u studenom kada su joj cijene, prema revidiranom podatku, bile više za 3,2 posto. U listopadu rast cijena bio je naglo usporio, na 3,2 posto, s rujanskih 4,7 posto.
Usluge su pak u prosincu poskupjele za 3,4 posto, tek neznatno slabije nego u prethodnom mjesecu.
Energija je na kraju prošle godine bila jeftinija za čak 1,9 posto nego na kraju 2024. Još u studenom cijene su joj bile niže za 0,5 posto. Time se trend pada cijena protegnuo na deset mjeseci, a najizrazitiji je bio u svibnju kada je bila jeftinija za 3,6 posto nego prije 12 mjeseci.
Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni na kraju godine bile više za 2,3 posto nego u prosincu 2024. U studenom, listopadu i rujnu temeljna inflacija bila je iznosila 2,4 posto.
Mjesečna usporedba pokazuje da su potrošačke cijene u eurozoni u prosincu porasle za 0,2 posto. U studenom bile su pale za 0,3 posto.
Najviše je na mjesečnoj razini poskupjela svježa hrana, za 0,8 posto, dvostruko snažnije nego u studenom.
Cijene usluga i energije promijenile su pak smjer, pokazuju izračuni statističara. Tako su usluge na kraju godine bile za 0,7 posto skuplje nego u studenom kad su bile pojeftinile za 0,9 posto. Energija je pak u prosincu bila za 0,8 posto jeftinija nego u prethodnom mjesecu kada su joj cijene bile porasle za 0,9 posto, utvrdio je Eurostat.
