Hrvatski napredak u progonu počinitelja ratnih zločina u protekloj je godini i dalje bio spor unatoč pritiscima međunarodne zajednice, a diskriminaciji su u Hrvatskoj i dalje bili izloženi pripadnici romske manjine, hrvatski Srbi i homoseksualci, navodi se u izviješću Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u 2010. godini u svijetu, objavljenom u Londonu.  

»Unatoč pritisku međunarodne zajednice, napredak u progonu zločina počinjenih tijekom rata 1991.-1995. i dalje je spor. Mnogi zločini koje su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policijskih snaga nisu riješeni«, navodi se u izvješću u kojem se dodaje da je predsjednik države Ivo Josipović uložio neke političke napore da se zemlja suoči sa svojom ratnom prošlošću.

U izviješću se navodi kako su kapaciteti hrvatskog pravosuđa za progon ratnih zločinaca mali i da se prosječno godišnje »dovrši manje od 18 predmeta«. »Stotine slučajeva posebno onih u kojima su žrtve hrvatski Srbi i onih u kojima su navodni počinitelji pripadnici Hrvatske vojske i policije ostaju neriješeni«, dodaje se.

U izvješću se navodi da se ratni zločini sude temeljem zakonodavstva iz 1993. koje nije usklađeno s međunarodnim standardima i rezultat kojeg je nekažnjavanje mnogih zločina koji nisu tim zakonodavstvom ni predviđeni.

Amnesty navodi da se nastavljaju i pritisci na svjedoke u sudnicama a da su mjere za njihovu zaštitu kao i zaštitu žrtava nedostatne, osim u četiri hrvatska suda. Ratnim žrtvama, navodi se, nije omogućeno ostvarivanje prava na odštetu.

U izviješću se navodi da se u praksi ne provode zakoni usvojeni 2003. u cilju lakšeg progona ratnih zločina, kao i da u velikoj mjeri nedostaje političke volje za provedbu reforme pravosuđa i bavljenje pitanjem nekažnjavanja zločina.

Amnesty ocjenjuje da je Vrhovni sud u slučajevima »Glavaš« i »Norac« suprotno međunarodnim standardima uvažio neke olakotne okolnosti i ublažio presude te navodi kako je to u slučaju Branimira Glavaša bila pripadnost Hrvatskoj vojsci.

U izviješću se navodi da i dalje postoje »kontroverze oko hrvatske spremnosti na suradnju s uredom haaškog tužitelja«.

U pogledu slobode okupljanja Amnesty bilježi slučaj Varšavske ulice kada je na mirnim prosvjedima prošle godine privedeno najmanje 140 osoba koji su prosvjedovali protiv korištenja javnim površina u privatne svrhe.

Amnesty ocjenjuje da su pripadnici romske manjine izloženi diskriminaciji na području ekonomskih i socijalnih prava, uključujući obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja te da su mjere koje vlasti poduzimaju nedostatne, a što se tiče hrvatskih Srba navode se problemi oko povratka izbjeglica u Hrvatsku.

Izvješće bilježi i slučaj napada na dvojicu sudionika prošlogodišnjeg Zagreb Pridea.