Bassiouni je od 1992. do 1994. bio na čelu Povjerenstva posebnog izvjestitelja UN-a za prikupljanje i analizu činjenica i Povjerenstva stručnjaka ustanovljenog rezolucijom 780 Vijeća sigurnosti s ciljem istraživanje kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji. Povjerenstvo je prvo otkrilo masovnu grobnicu na Ovčari koja je, kako je napisao u svom izvješću Bassiouni, bila “najstrašnija” od 151 otkrivene masovne grobnice.

“Malo je takvih stručnjaka koji iskoče iz struke i zaduže svijet…vaš doprinos je takav da zaslužuje pozornost svijeta i Hrvatske i svih ljudi u regiji”, kazao je Josipović, odlikujući Bassiounija Redom kneza Branimira s ogrlicom.

“Prikupili ste odlučujuće dokaze za počinjene zločine i to je bio vaš doprinos međunarodnoj pravdi. Pridonijeli ste miru, ali i ublažili bol stradalnika”, istaknuo je hrvatski predsjednik.

Bassiouni se zahvalio na odlikovanju te se prisjetio rujna 1991. kada je čuo o napadu na Vukovar i potom svog prvog posjeta Zagrebu u travnju 1992., gdje je doživio jedan od najdirljivijih trenutaka u svom životu, ugledavši Zid boli koji su podigle majke iz Vukovara.

Podsjetio je da je povjerenstvo Vijeća sigurnosti prvo izvelo iskapanje masovne grobnice u Vukovaru, i spomenuo ne samo “nezainteresiranost” ruskog i belgijskog bataljuna koji su se tada nalazili na Ovčari, već i nažalost UN-a. Povjerenstvo je, naime, moralo samo prikupiti sredstva, uglavnom od Instituta otvoreno društvo i zaklade MacArthur, dok su vlade Nizozemske, Norveške i Kanade ponudile stručno osoblje.

UN, rekao je Bassiouni “nije pridionio ni s jednim dolarom”. “To je učinjeno zbog političkih razloga”, istaknuo je, prisjetivši se 206 žrtava iz vukovarske bolnice koji su ubijeni metkom u potiljak.

Također se prisjetio žena, žrtava ratnih silovanja, “ljudske degradacije na najponižavajući način” i izrazio žaljenje što u svijetu i dalje traju sukobi i što su vlade i dalje “pasivne” prema najstrašnijim zločinima. Njegovo je povjerenstvo imalo 32 misije na terenu, dokumentiralo politiku etničkog čišćenja i sustavnog silovanja i bila je to prva istraga u povijesti koja se usredotočila na silovanje kao instrument rata.

“Pitam se da li je međunarodna zajednica uistinu predana zaštiti ljudskih prava”, upitao se Bassiouni. Ustvrdio je pritom da je Međunarodni kazneni sud (ICC) i dalje ograničen na kršenja humanitarnog prava samo u Africi.