Uručeni ugovori

Hrvatska konačno uvodi Hitnu helikoptersku medicinsku pomoć. Polijetat će iz četiri baze, evo svih detalja

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Uručeni su ugovori o pružanju HHMS-a, a helikopteri Airbus H145 bit će spremni za let 1. siječnja 2024. godine



Helikopter Airbus H145, kakav će od 2024. godine ići u akcije spašavanja unesrećenih i bolesnih u priobalju, simbolično je danas nakon probnog leta u kojem je sudjelovao i ministar zdravstva Vili Beroš, sletio na helidrom Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu.


Foto galerija: Prvi helikopter iz sustava HHMS sletio na KB Dubrava Foto: Davor Kovačević


Povod je svečano uručivanje potpisanog ugovora o javnoj nabavi usluge Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) ugovornom partneru, predstavnicima zajednice ponuditelja EliFriulia koju čine talijanska tvrtka EliFriulia, španjolska Eliance Helicopter Global Services i hrvatska Eli-Adriatik Matulji.


Polijetanje iz četiri baze


Helikopteri HHMS-a će polijetati iz četiri baze, smještene na Krku, Braču, u Zagrebu i Osijeku, i to od 1. siječnja 2024. godine za dnevne letove, dok će u drugom kvartalu iduće godine iz baza na Jadranu helikopteri početi polijetati i u noćne letove, što će značiti puno primjenu HHMS-a.





Helikopter tipa H145 ima kapacitet prijevoza do osam osoba, a u njemu će osim pilota i posade biti medicinski tim – liječnik, medicinska sestra ili tehničar, po mogućnosti sa specijalizacijom iz hitne medicine, te će uz pacijenta koji se prevozi moći sjediti i pratnja.


Helikopter je dizajniran upravo za hitne medicinske letove, tako da u kabini ima dovoljno prostora za medicinske intervencije koje su potrebne u datoj situaciji – defibrilaciju, kardiopulmonalnu reanimaciju, intubiranje pacijenta…


Helikopterom će upravljati piloti tvrtke koja je dobila ugovor, a medicinsko osoblje osigurat će Hrvatska, prema propisanim standardima za HHMS. Edukacija počinje uskoro, nadzirat će je Agencija za civilno zrakoplovstvo, a proći će je 100-tinjak medicinskih sestara i tehničara te liječnika koji su sastavni dio tima.


Interes medicinara za obavljanje HHMS-a je velik, a prijave su već počele stizati, rekla je prilikom uručenja ugovora Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.


Pokrivenost “zlatnim satom”


Po njenim riječima, uspostavom HHMS-a Hrvatska će u potpunosti biti pokrivena uslugom hitne medicinske pomoći. U slučaju loših vremenskih uvjeta, prije svega bure koja otežava polijetanje helikoptera, hitnu pomoć u priobalju i na otocima pružat će brze brodice.



Po helikopteru je ugovoreno 1.500 sati leta godišnje, po uzoru na danski model, ali uz prilagodbu našim uvjetima. Posebna prijavno-dojavna jedinica odlučivat će u kojim će se situacijama “dizati” helikopter, vodeći računa o svim okolnostima i sigurnosti slijetanja helikoptera.


Posada će morati biti spremna za tri do pet minuta nakon poziva, a zahvaljujući HHMS-u Hrvatska će, naglasila je Grba Bujević, konačno biti pokrivena tzv. “zlatnim satom” za zbrinjavanje pacijenta, koji osigurava daleko veće šanse za preživljavanje.


Na kontinentalnom dijelu zemlje HHMS će pružati helikopteri Airbus H135, nešto manji od onih u Rijeci i Splitu, koji će polijetati samo danju.


Prema riječima ministra Beroša, ugovaranje noćnih letova i u bazama Osijek i Zagreb poskupilo bi projekt za 40 posto, što smatra nepotrebnim s obzirom na dobru cestovnu povezanost i veći broj bolnica u tom dijelu zemlje.


Novi helidromi i sletišta


Postojeće su baze u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu privremeno rješenje, temeljeno na postojećoj infrastrukturi, no to ne znači da se one neće mijenjati, jer projekt HHMS-a je proces koji će se nastaviti sve do uspostave vlastite helikopterske službe, kazao je Beroš.



Dubrovačko će područje do daljnjeg uslugom helikopterskog spašavanja servisirati MUP, a predviđaju se i nova mjesta za slijetanje kraj bolnica za sekundarne letove, kad je pacijent stabiliziran, ali treba prijevoz u drugu ustanovu.


Tako će uz nove helidrome čija je gradnja planirana na KBC-ima u Rijeci, Osijeku i Zagrebu, sletišta za HHMS formirati i kraj općih bolnica u Karlovcu, Dubrovniku, Kninu, Slavonskom Brodu, Zadru i Puli.


U planu je,prema Beroševim riječima, sustavno rješavanje ovog problema izradom mreže helidroma koji će pokriti čitavo područje Hrvatske.


Helidrom kraj KB Dubrava koristio je tijekom proteklih desetljeća za slijetanje MORH-ovih i MUP-ovih zrakoplova, i to za spašavanje COVID-bolesnika, za potrebe transplantacija i druge hitne situacije.


Najdugovječniji operater u Italiji


Po ocjeni ravnatelja bolnice, Ivice Lukšića, transport pacijenta od helidroma do operacijske sale ili hitnog prijema traje svega nekoliko minuta i zapravo ne igra ključnu ulogu to što nije smješten na krovu bolničke zgrade, već 50-tak metara od bolnice.



Kako je istaknuo Edi Furlan, predstavnik tvrtke EliFriulia, riječ je o najdugovječnijem operateru u Italiji s više od 50 godina iskustva u pružanju HHMS-a, koji ima 90 zaposlenih i 15 helikoptera te pruža usluge u Italiji i Španjolskoj.


Španjolska tvrtka Eliance zapošljava 400 ljudi i ima 85 helikoptera te pruža usluge u Španjolskoj, Čileu, pa čak i Sjevernoj Africi, što znači i iskustvo letenja u nasloženijim okruženjima, naglasio je Furlan.


HZZO će uskoro definirati DTP postupke vezane za HHMS i modalitete naplate usluga hitne helikopterske pomoći stranim državljanima kojima takva pomoć bude pružena, mahom tijekom turističke sezone, kao i moguću refundaciju tog troška od inozemnih osiguravatelja.