Gotovo četiri petine ispitanika smatra da im životni standard u sljedećih godinu dana neće porasti, pa većina ima i konzervativni pristup trošenju eventualnog viška novca. Većina njih takav novac najradije ne bi trošila već bi višak stavila »na stranu« i štedila
ZAGREB Hrvati su, govori li se o budućnosti njihova životnog standarda pesimistični, a posljedica je tog pesimizma oprez u slučajevima kada imaju višak novca koji mogu potrošiti na nešto što im nije nužno potrebno.
To se može zaključiti iz nedavno objavljenog Pilarovog barometra hrvatskog društva 2014. godine. Opsežno istraživanje kojima su obuhvaćene političke, ekonomske, društvene, svjetonazorske teme proveo je proljetos na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«.
Financijski oprez
Znatna većina ispitanika ne očekuje da će u sljedećih godinu dana porasti životni standard. Tako misli gotovo četiri petine ispitanika, konkretno njih 38,5 posto sigurno je da životni standard neće porasti, a njih 41,3 posto smatra da je standard vjerojatno neće porasti.
Optimista je tek nešto više od osmine ispitanika. Da će standard vjerojatno porasti smatra njih 12,6 posto, a potpuni optimizam i sigurnost u bolji standard izrazilo je tek 1,9 posto anketiranih.
Posljedica takvih uvjerenja o razini životnog standarda u bliskoj budućnosti je i vrlo konzervativan pristup trošenju viška novca, odnosno potrošnje na nešto što nije nužno potrebno. Najviše ispitanika takav novac uopće ne bi trošilo nego bi ga stavilo »na stranu«, odnosno štedilo.
Za štednju bi se u slučaju viška novca odlučilo čak 47,5 posto anketiranih. Gotovo identičan broj ispitanika višak novca potrošio bi na neku vrstu zabave (21,8 posto) ili kupnju uporabnih predmeta (20,8 posto), a na druge bi novac potrošilo njih osam posto kupujući poklone.
Financijski oprez vjerojatno je generiran i time što veoma mali broj ispitanika smatra da su ukupna primanja u njihovim kućanstvima iznadprosječna. Tek njih sedam posto smatra da su iznadprosječna, a samo 0,6 posto da su znatno iznadprosječna.
Više od 50 posto, točno 55,6 posto njih, smatra da žive u prihodovno prosječnih kućanstvima, a ispod prosjeka su ispitanici iz više od trećine kućanstava. Njih 27,7 posto navelo je da živi u prihodovno ispodprosječnim kućanstvima, a 8,2 posto u znatno ispodprosječnim.
Istraživanje koje je dijelom zasnovano i na percepciji ispitanika potvrdilo je stereotipe o poduzetnicima. Istraživače je zanimalo koje su odrednice poduzetničkog uspjeha. Na prvom su mjestu političke veze koje su dobile ocjenu 2,54 (skala je od jedan do tri, od vrlo malo do izrazito), a samo jednom stotinkom manje ocijenjeno je iskorištavanje radnika. Sposobnost i dobre poslovne strategije ocijenjene su s 1,82, radišnost s 1,74, a na posljednjem mjestu je poštenje s vrlo skromnom ocjenom, tek 1,46.
Sve uglavnom isto
Hrvati, što možda i čudi, ne pretjeruju u pesimizmu kada je riječ o njihovoj osobnoj situaciji i situaciji u društvu u sljedeće dvije-tri godine. Nešto bolja očekivanja imaju od osobne situacije nego li od opće situacije u društvu.
Na osobnoj razini 45,6 posto ispitanika smatra da će im stanje biti uglavnom isto, neku razinu pogoršanja očekuje njih nešto više od 23 posto, a neku razinu poboljšanja njih nešto više od 21 posto. Na razini Hrvatske ispitanici očekuju blago pogoršanje.
Njih nešto manje od trećine procijenilo je da će situacija u društvu biti uglavnom ista, neku razinu pogoršanja predviđa njih nešto više od 40 posto, a 18,5 posto vjeruje u poboljšanje.
