POSKUPLJENJA

Hrvati će opet po hranu ići – preko granice. Je li to najveća kazna domaćim trgovcima?

Aneli Dragojević Mijatović

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Domaći trgovci bi morali biti svjesni da su granice otvorene, a hrana vani jeftinija



RIJEKA – Premijer Plenković dao je trgovcima rok do petka da cijene vrate na razinu iz 31. prosinca, ako su ih u međuvremeno podizali, jer se podizanje cijena u tom razdoblju smatra povezanim s uvođenjem eura, pa onda i neopravdanim, s obzirom na to da je konverzija sama po sebi mehanički proces preračunavanja cijena po unaprijed utvrđenom fiksnom tečaju. Državni inspektori su na terenu, češljaju cjenike i nastoje utvrditi tko je i koliko zgriješio. Prvi nalazi već su pokazali poražavajuću situaciju: zaokruživanja naviše ima kao u priči.


No, pitanje je što Vlada uopće može učiniti u uvjetima slobodnog tržišnog formiranja cijena i zašto, ako može, to nije učinila prije. U Vladi, međutim, ipak imaju mehanizme, možda ne izravnog kažnjavanja, ali svakako uskrate državnih subvencija, što se i spominje kao glavni neizravni oblik prenalizacije, kao i uvođenje dodatnih poreza i nameta, što su isto dokazali da mogu i da su kadri kroz uvođenje dodatnog poreza na dobit koji je razrezan mrtvo-hladno, bez dublje analize i multiplikatora, preko noći.


Bit stvari je postaviti pitanje – koliko je više uopće opravdano bilo kakvo podizanje cijena, pa i ono nevezano uz euro, s obzirom na to da se inflatorni proces u cijeloj eurozoni hladi, cijene nafte su pale, pa i cijene benzina, dok su cijene energenata kod nas limitirane.




U 2023. očekuje se usporavanje inflacije, netko tu mora presjeći, a odlučila je to učiniti i Europska središnja banka, uzastopnim i naglim podizanjem kamatnih stopa.


Lančana reakcija


Povećavanje cijena je lančana reakcija, sve karike u lancu su odgovorne, svi sektori su pomalo koristili priliku, od dobavljača i proizvođača do trgovaca, pa i same Vlade kojoj inflacija, zbog punjenja proračuna, jedno vrijeme nije smetala. No, sada je odlučeno da se podvuče crta. S jedne strane imaju pravo jer se ovome mora stati na kraj. Više cijene opet provociraju traženje viših plaća od strane sindikata javnih službi pa je njihovo obuzdavanje i Vladina pregovaračka pozicija.


Kako polagano ulazimo u predizborno razdoblje, ako se već moraju pokazivati mišići, onda je bolje da se to čini »hajkom« na cijene, da se one zaustave i limitiraju, nego da se opet krene kupovati socijalni mir podizanjem plaća jer se tako dodatno potiče inflatorna spirala kojoj onda nema kraja. Najveći gubitnici su radnici u privatnom sektoru jer njih praktički nitko ne štiti, a porast njihovog dohotka ovisi o dobroj volji poslodavca. Oni su stoga prisiljeni visoke cijene »loviti« istim plaćama i standard im najviše pada. Sve skupa mora se zaustaviti, ohladiti, a to hlađenje i ispuhivanje moglo bi potrajati još cijelu ovu godinu.


Teško da će se cijene više vraćati na staro. Ali, bit će dobro i ako se sada odmah počnu zaokretati napuhana inflatorna očekivanja, da cijene barem dalje više ne rastu i da svim karikama u lancu postane jasno da nema više opravdanja za nove cjenike iz tjedna u tjedan. No, ako se i uvedu dodatne mjere, ako Vlada zaista provede ono čime sada prijeti, a vjerojatno je više ipak riječ o »psihološkom pritisku«, konkurencija je ono što će ionako trgovce najviše kazniti jer su granice sada još otvorenije. Iz Rijeke do Ilirske Bistrice je pola sata vožnje, a slovenske su cijene niže.


Ljudi opet masovno po špežu idu u Sloveniju i Italiju, i promet koji će pasti; on je, štoviše, u maloprodaji već i pao, i prestat će pumpati nerealna očekivanja ovdašnjih trgovaca. Neki od njih su i podružnice stranih lanaca, a nama su ispostavili više cijene nego doma. Dakle, domaći trgovci morali bi biti svjesni da bi im domaća potražnja mogla prestati biti onako lojalna kako su navikli. Sezona pak traje samo tri mjeseca i pitanje je je li inozemna potražnja u tako kratkom razdoblju dovoljna za ovolik broj dućana.


Igrokaz i poza


Vezano pak za euro, potpuno je bilo jasno da tamo gdje se euro uvede, cijene sigurno rastu: odlukom o ulasku u eurozonu na to su pristali, i u redu, euro ima svoje benefite, ali ovo je očito cijena pristupanja pa je to što se nositelji vlasti sada ovako čude možda i obična poza. I u Sloveniji su po uvođenju eura naglo porasle cijene, pogotovo usluga, iako su oni i prije i ozbiljnije krenuli u borbu s potencijalnim profiterima. Crne liste uveli su prije ulaska u eurozonu, a ne kao mi, koji ih spominjemo tek sada, pa će ih Ministarstvo gospodarstva navodno uskoro izvjesiti. Kod nas se mjesecima pričalo da je inflacija ionako visoka i da će se, ako do rasta cijena zbog eura i dođe, to utopiti u ionako već galopirajućoj inflaciji. I sada se, kao, čudimo. Naravno, radi se o tome da treba sačuvati obraz pristupanju eurozoni, što je samo po sebi velik projekt, koristan i opravdan na više načina. No, nije isključeno da je ovo s cijenama sve skupa jedan igrokaz. Ipak, nije nikad nije kasno, i ono što bi se sada moglo sretno poklopiti jest da se kroz »razračunavanje« s podizanjem cijena zbog eura država neizravno »razračuna« i s općim rastom cijena, za koje više nema pretjeranog razloga. Očekivanja treba mijenjati pa barem i onako, »na galamu«, ako već nema drugih mehanizama i ideja.


PDV


Što se tiče PDV-a, istina je da je kod nas najveći, a država skupa. Nešto se selektivno i smanjivao, no, ruku na srce, kad je smanjivanje PDV-a rezultiralo ozbiljnim snižavanjem cijena? Kad se jednom digne i ugradi u cijene, ovaj se porez jako teško iskorijeni jer se ugradi u cijene i ako ga se spušta, cijene se ponašaju inertno, a razlika najčešće opet prelije u džepove trgovaca. S obzirom na to da ga nema previše smisla spuštati jednom kada se poveća, onda se i povećava samo kada se mora, u zadnjoj nuždi. Kod nas mu je pak već davno pridana uloga glavnog stupa javnih financija, što je samo po sebi nesocijalno i loše, no sad je gotovo: njegovim smanjivanjem sada bi više patio proračun no što bi profitirali potrošači. Imalo bi ga smisla spustiti jedino »jako vidljivo«, za 10 ili 20 posto, ili ukinuti, no teško da je to opcija.