Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić poručio je u petak na obilježavanju 100 godina Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da je sustav održan stabilan kroz vrlo dugo razdoblje te da ni mlađe generacije ne trebaju strahovati za isplatu mirovina u budućnosti.

Podsjetio je kako je sustav u prošlosti održan u mnogim turbulentnim vremenima i svjetskim ratovima, promjenama političkih sustava.

HZMO je opstao i temelj je socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Tako je bilo u proteklih 100 godina i to očekujemo i u budućnosti, idućih 100 godina i da mlađe generacije ne trebaju strahovati, poručio je.

Vlada je, rekao je Piletić, tu učinila čitav niz stimulativnih odluka te, vezano uz rebalans državnog proračuna, napomenuo kako rastu i prihodi od doprinosa. HZMO je ustanova koja je brinula o temeljnim vrijednostima socijalne sigurnosti u hrvatskom društvu, dodao je.

Piletić je, odgovarajući na pitanje novinara o nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i umirovljenika, rekao da je to dugotrajan problem koji se mora riješiti te dodao da broj zaposlenih iz godine u godinu raste i iznosi više 1,6 milijuna osiguranika. Najavio je formiranje radne skupine koja će okupiti čitav niz stručnjaka da bi do 2025. sagledali koliko je održiv mirovinski sustav.

Serdar: Prvi stup i dalje važan dio socijalne sigurnosti

Ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar istaknuo je kako ta institucija kontinuirano skrbi o približno 1,6 milijuna osiguranika, više od 1,2 milijuna korisnika mirovina i svakodnevno obrađuje podatke za više od tri milijuna hrvatskih građana.

HZMO je ključna institucija nacionalnog mirovinskog sustava koja provodi osiguranje radnika i brine o korisnicima davanja. Bez obzira na promjene koje će nužno morati pretrpjeti, kako bi se prilagodio izmijenjenim gospodarskim i socijalnim uvjetima, prvi stup će dalje biti važan dio socijalne sigurnosti, naglasio je.

Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ocijenio je kako je hrvatski sustav usklađivanja mirovina primjeren sadašnjoj situaciji te dodao kako ne očekuje da će uvođenje eura značajnije utjecati na mirovine. Očekuje, međutim, da će uz stabilan gospodarski rast mirovine biti više, iako će možda zaostajati za prosječnom plaćom.

Vezano uz moguće povećanje dobne granice za umirovljenje rekao je da ga se neće propisivati te da ta tema još neko vrijeme neće biti na dnevnom redu.

Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna upozorila  je da su mirovine, unatoč usklađivanju dva puta na godinu, u konstantnom padu te da je prosječna mirovna 2.680 kuna,  ispod 3.000 kuna prima 730.000 umirovljenika, a najnižu mirovinu njih više od 300.000.

Očekujemo skori sastanak s resornim ministrom i ne možemo i ne smijemo odustati od povećanja mirovina, poručila je.