Za porast kamatne stope od jednog postotnog boda prosječan godišnji nominalni porast troška otplate stambenoga kredita iznosi oko 1.800 kuna, odnosno oko 5,6 posto, pri čemu bi polovina korisnika novoodobrenih stambenih kredita iskusila rast troška otplate viši od oko 1.400 kuna godišnje, objavila je jučer u najnovijem broju publikacije »Financijska stabilnost« Hrvatska narodna banka. Riječ je o očekivanoj HNB-ovoj analizi procjene troška za klijente s kreditima koje otplaćuju uz promjenjive stope, a u slučaju povećanja ključnih kamata, što se i očekuje, jer Europska središnja banka uskoro počinje podizati stope.

Dio HNB-ove analize već je iznijela zamjenica guvernera Sandra Švaljek, a sada doznajemo i da bi, zbog kraćeg dospijeća, trošak otplate gotovinskih nenamjenskih kredita prosječno porastao za oko 400 kuna godišnje, odnosno oko 2,2 posto.

– U slučaju porasta kamatnih stopa od 2 postotna boda prosječni porast troška otplate iznosio bi oko 3.700 HRK (11,5 posto) za stambene kredite, odnosno oko 800 kuna (4,5 posto) za gotovinske nenamjenske kredite. Mogući porast troška otplate kredita u prvom redu ovisi o preostalom razdoblju fiksiranja kamatne stope, kao i o dospijeću isplaćenoga kredita, tumači HNB. Nadalje, ako bi stope na stambene kredite rasle za 2 postotna boda, trošak otplate porastao bi 10 posto ili više za oko 53 posto kreditnih partija, odnosno 62 posto ukupne glavnice stambenih kredita potrošačima, dok bi rast troška otplate viši od 20 posto bio prisutan kod 11,7 posto kreditnih partija (21,5 posto glavnice). Pritom za oko 45 posto glavnice stambenih i gotovinskih kredita troškovi otplate ne bi porasli više od 5 posto, a za oko 35 posto glavnice porasli bi 10 posto ili više.

– Nadalje, zbog dulje ročnosti i trenutačno niske razine kamatnih stopa na novoodobrene kredite upravo su novi dužnici najviše izloženi kamatnom riziku ako su im krediti odobreni uz promjenjive, odnosno kamatne stope fiksirane u razmjerno kratkom razdoblju s obzirom na dospijeće. Zaključno, analiza upućuje na važnost razboritog donošenja odluke o razdoblju početnog fiksiranja kamatne stope jer su potrošači kojima je kamatna stopa fiksna u razmjerno dugom razdoblju u odnosu na dospijeće manje ranjivi u odnosu na promjene kamatnih stopa.

Međutim, iako su prikazani izračuni mogućeg rasta troška otplata duga potrošača u slučaju rasta kamatnih stopa, i kretanje vrijednosti dohodaka dužnika djelovat će na teret otplata duga. Tako bi nastavkom rasta nominalnih dohodaka sam teret otplata duga mogao porasti u manjoj mjeri ili čak ostati stabilan ako snažnije porastu nominalni dohoci dužnika. S druge strane, u slučaju pada nominalnih dohodaka zbog primjerice nepovoljnih kretanja u makrookružju, teret otplata rastao bi snažnije, zaključuje HNB.