Ne smijemo dizati hajku na privatnike, ali ako netko "otme" liječnika iz državne bolnice, neka mu HZZO uskrati ugovor ili neka plati državi sumu koju je ona uložila u školovanje tog liječnika, kaže bivši ministar
Registraciju privatne poliklinike Magdalena odobrio je 1997. godine tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang, ali potpredsjednik HDZ-a ističe da se ta ustanova ni u kojem slučaju ne može uspoređivati s Medikolom, privatnom poliklinikom koja je u središtu velike afere.
– Ne znam tko je investirao u Magdalenu, ali činjenica je da su oni u trenutku osnivanja imali prostor, opremu, pa i kadrove. Od vodećih kardiokirurga u Magdalenu je iz javnog zdravstva, KBC-a Rebro, prešao jedino Mihajlo Šesto. Vrhunski hrvatski kardiolog Marko Turina, koji povremeno operira u Magdaleni, u svojoj je ordinaciji u Zürichu educirao liječnike koji danas rade u Magdaleni.
Medikol nije imao prostor, nastali su u okviru javne bolnice, opremu su nabavili nakon što su sklopili ugovor s HZZO-om, a iz sektora javnog zdravstva dovukli su kadrove u čije je školovanje država uložila velik novac.
Prema tome, riječ je o sasvim različitim stvarima, ali unatoč tome dok sam ja bio ministar Magdalena nije imala ugovor s HZZO-om. Privatne poliklinike dobile su ga kad je ministar bio Neven Ljubičić, a s tom je praksom nastavio Darko Milinović jer im je cilj bilo smanjivanje lista čekanja, rekao nam je Hebrang.
Zakidanje pacijenata
Najdugovječniji ministar zdravstva naglašava da nije protivnik privatnog zdravstva, ali upozorava da država mora promijeniti zakonsku regulativu kako bi se ono na kvalitetan i pravedan način uključilo u javno zdravstvo.
– Treba podvući crtu. Ako je bilo kriminala, time neka se bavi USKOK, a na politici je da uredi zdravstveni sustav. I taj Medikol i Magdalena i druge privatne poliklinike pružale su zdravstvene usluge pacijentima i tako su bili korisni. Ne smijemo, dakle, dizati hajku na privatnike niti zakidati pacijente. Nužno je, međutim, spriječiti nekontrolirani odljev liječnika u privatne ustanove. Država se mora zaštititi. Ako neki privatnik »otme« liječnika neka mu HZZO uskrati ugovor. Druga je mogućnost da privatna poliklinika plati državi sumu koju je ona uložila u školovanje tog liječnika, recimo milijun kuna.To je ključan problem što ga moramo riješiti i jako bi dobro bilo da to učinimo konsenzusom svih relevantnih političkih opcija, zaključuje Hebrang.
Suprotno ovakvim tvrdnjama, kardiokirurzi KBC-a Zagreb osjetili su na vlastitoj koži posljedice otvaranja privatne kardiokirurške bolnice u Krapinskim Toplicama. Ugledni specijalist kardiokirurgije koji je želio ostati anoniman ogorčen je posljedicama poslovnih odnosa Magdalene i državnog zdravstva.
– U Magdalenu je s Rebra otišlo 80 ljudi, a 1998. godine, nedugo nakon njenog otvaranja, najveća ustanova za dijagnostiku na Rebru odlukom tadašnjeg ministra Željka Reinera zatvorena je na šest mjeseci, navodno radi rekonstrukcije. U tih šest mjeseci kompletnu kardiološku dijagnostiku kanalizirali su u Magdalenu – tvrdi naš sugovornik.
Politička potpora
Magdalena je, veli ovaj kardiokirurg, imala privilegije koje KBC Zagreb sebi nije mogao priuštiti. »Magdalena je mogla operirati što hoće, a mi smo imali limite i morali raditi sve hitne zahvate. Kardiokirurgija u državnim bolnicama nije se mogla razvijati jer je najprije trebalo otvoriti kirurgiju. Magdalena je, zahvaljujući političkoj potpori i činjenici da joj je prvi ravnatelj bio i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a, mogla razvijati sve«, kaže ovaj liječnik iz bolnice Rebro.
Da Magdalena i danas ima poseban položaj u sustavu javnog zdravstva, govori podatak da je to jedina privatna ustanova, odnosno bolnica, koju je aktualni ministar zdravstva Darko Milinović uvrstio na Nacionalnu listu čekanja. Revidirajući poslovanje bolnica na početku svog mandata, Milinović je, kako se doznaje iz visokih izvora, izvješće o poslovanju tražio i od uprave SB Magdalena, ali bez rezultata. Uprava je to glatko odbila, s argumentom da se radi o privatnoj bolnici koja nije dužna podnositi račune Ministarstvu zdravstva.
Nakon toga, Milinović je bolnicu Magdalena izostavio s liste bolnica kojima su povećani limiti, ali nije izmijenio njezin status »pridružene« bolnice u sustavu javnog zdravstva.
