Lokalni izbori koji su u dva kruga održani u Hrvatskoj u posljednja dva tjedna pokazali su, prvo, da HDZ može na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nastaviti mirno vladati sve do redovnih izbora za Sabor 2028. godine, i njegova uloga kao stranačkog lidera ovim je dobrim rezultatima učvršćena te unutarstranačka opozicija neće, zasad, imati nikakvog razloga postavljati pitanje o legitimitetu šefa stranke.

Ostali, a to uključuje SDP, posebno u Rijeci, Domovinski pokret, Most, Centar i IDS u cjelini, zaslužili su ozbiljan reset i po mogućnosti što duže vrijeme za oporavak, bez ikakvih izvanrednih izbora i iznenađenja. A što više vremena budu imali, to bolje za njih.

Šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić sebe vidi u borbi za premijera, ali redovni izbori su tek za pune tri godine, i to je točno adekvatno vrijeme da se počne kaliti na tom putu.

Matematička procjena

Jer, da su danas parlamentarni izbori, SDP na njima posve izvjesno ne bi pobijedio. Iako je Hajdaš Dončić izrazio zadovoljstvo izbornim rezultatima jer je SDP sveukupno dobio više vijećničkih mjesta diljem Hrvatske, oko 1.100, to je samo matematički ispravna procjena.

Realno, oni su samo junior-partner u Zagrebu uz Možemo!, mada će u ovom mandatu imati puno više poluga vlasti i kadrovskih pozicija nego u prošlom jer su predizborno podržali Možemo!, dok su s druge strane izgubili Rijeku i Sisak, a vlast nisu godinama ni imali u Osijeku i Splitu.

Iako šef stranke kaže da je zadovoljan i jer se SDP aktivirao u Slavoniji, te je imao čak pet kandidatkinja za županice, nažalost nijedna od njih nije i pobijedila, a Slavonija se svodi na pobjedu u malom mjestu Orahovica. Srećom, dobili su Pulu i zadržali PGŽ.

Nakon poraza u Rijeci, jedna od gradskih vijećnica, Ivana Prica Matijaš, javno je pozvala da se SDP ovdje resetira, ali da se prije toga i ispriča građanima Rijeke.

– I nama, kao i Gradu, treba promjena, poručila je Prica Matijaš, jedna od ukupno tri gradska vijećnika SDP-a u Rijeci u ovom trenutku.

Sam Gradski odbor SDP-a Rijeke sazvan je tek za ponedjeljak 9. lipnja. Dakle, još barem tjedan dana neće biti unutarstranačke rasprave o odgovornosti za poraz.

Hoće li na toj sjednici biti i županijski predsjednik i novi župan Ivica Lukanović, koji je svojom pobjedom spasio obraz stranci u ovoj regiji, ali i podržavao Sandru Krpan, vidjet će se.

Prije toga sastaje se Predsjedništvo na Ibleru, i to u četvrtak, a u vrhu stranke uvjereni su da nema razloga ni za kakve specijalne kritike na račun vodstva nakon ovih izbora.

Tko će naslijediti Lukanovića u Saboru? U planu je bio Obersnel, ali nakon debakla u Rijeci…

Kerum podržava Šutu

Ukupno, SDP nakon ovih izbora ima jednu županiju više u kojoj ima vlast, osim Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske, to je sad i Koprivničko-križevačka, a broj osvojenih gradova i općina je praktički potpuno isti kao 2021. Umjesto Rijeke tu je Pula, a umjesto Siska tu je Orahovica, kažu u stranci. Oni su obradili statistiku nakon prvog kruga, kad je SDP osvojio ukupno 52 jedinice s partnerima, a kad se zbroje Pula i neke druge manje, dođe se do brojki iz 2021. godine.

No, s druge strane, HDZ je osvojio čak 48 posto svih lokalnih jedinica pa je jasno tko je istinski pobjednik izbora. Pobjeda u Splitu, gdje Tomislav Šuta ne bi smio imati problema u formiranju većine jer ga podržavaju vijećnici Željka Keruma, velik je uspjeh.

A formiranje vlasti vjerojatno će biti olakšano i time da je SDP u Splitu bio protiv Centra i Ivice Puljka, pa je moguće da projektno čak i podrže neke Šutine prijedloge.

Uz to, nakon povlačenja Puljka iz politike, i njegova će se lista vjerojatno osuti iako je dobila relativnu većinu mandata. Stranka Centar trenutno nema predsjednika i upitno je kako će dalje funkcionirati bez lidera.

Kad je HDZ u pitanju, iako je teren koji su vodili Ivan Anušić u Slavoniji te Oleg Butković u PGŽ-u odradio odličan posao pa je tako u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji već u prvom krugu odrađena pobjeda s Ivanom Radićem i Natašom Tramišak, dok je Alen Ružić u utrci za župana PGŽ-a odradio najbolji posao dosad za HDZ u PGŽ-u, ukupna pobjeda se ipak piše središnjici na konto.

U samom PGŽ-u ova je stranka odradila dobar posao jer su povećali broj jedinica u kojima drže vlast s 12 na 14, dakle skoro pola svih općina i gradova u ovoj regiji danas kontrolira HDZ. I kandidat Ružić dosegao je najveći rezultat za HDZ dosad, stoga u stranci kažu da su zadovoljni jer, kako je izjavio Oleg Butković, HDZ ne pada, nego ide naprijed iz ciklusa u ciklus.

Usporedbe radi, SDP od 36 općina i gradova u Primorsko-goranskoj županiji, danas ima (grado)načelnike u svega devet, plus župana Lukanovića.

Unutarnji problemi DP-a

S druge strane, partner HDZ-a, Domovinski pokret, koji je potučen u Vukovaru, ne s velikim postocima, ali s velikim političkim posljedicama, gdje je Marijan Pavliček pobijedio Domagoja Bilića, također je jedna od stranaka kojoj treba reset. Nakon što su se prošle godine podijelili te je nastao DOMiNO, koji stoji iza Pavličekove pobjede, sad je pitanje hoće li se Domovinski pokret nastaviti dijeliti.

Nezadovoljstvo odlukom Ivana Penave da žrtvuje Vukovar na korist svog ulaska u Vladu, sve više raste, i ne bi bilo čudno da DP doživi nove unutarnje probleme u idućim mjesecima. Ako bi se podijelio, HDZ bi vjerojatno morao tražiti nove partnere u Saboru i Vladi. Ali dok se to ne dogodi, u Vladi ostaju tri DP-ova ministra.

– Nema smisla tražiti probleme ondje gdje ih nema, ako se što promijeni, reagirat ćemo, kažu nam u HDZ-u.

No, u ovom trenutku imali bi mnogo više potencijalnih ruku podrške u Saboru nego je to bio slučaj 2024. godine.

Ovi izbori pokazali su da su velike stranke, a to su u ovom trenutku HDZ u cijeloj Hrvatskoj, SDP u nekim dijelovima Hrvatske, te Možemo! u Zagrebu, ipak uglavnom nepobjedive.

Možemo! se pokazao kao jaka i stabilna stranka u glavnom gradu te u Pazinu, dok se drugdje tek moraju razvijati.

Tomislav Tomašević izjavio je i kako je ovo njegov zadnji mandat, stoga je jasno da i pred njima stoji zadatak zadržavanja stabilnosti u nekim budućim izbornim ciklusima.

Nema više crvene Rijeke

Izuzetak u uspjehu nezavisnih je, naravno, Rijeka, gdje je nezavisna Iva Rinčić potukla SDP s postotkom koji je veći od onoga koji je, primjerice, ostvario Tomislav Tomašević u Zagrebu.

Veće postotke na ovim izborima imali su samo Matija Posavec u Međimurskoj županiji, Mišel Jakšić u Koprivnici, Dario Hrebak u Bjelovaru, Ivan Radić u Osijeku i još neki, ali lokalnih jedinica je ukupno 576, stoga je uspjeh Ive Rinčić ogroman, posebno za Rijeku koja je oduvijek bila »crvena«.

No, sad više nema ni crvene Rijeke, a ni crvenog vala koji se uoči ovih izbora spominjao kad je SDP u pitanju.

Podrška Ivi Rinčić vidjet će se već na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća, koje se smatra konstituiranim izborom svog predsjednika – oni koji podrže tu osobu, tko god bio predložen, bit će faktički koalicijski ili projektni partneri nove vlasti u Rijeci, i sve dileme oko njenog koalicijskog potencijala bit će otklonjene.

U svakom slučaju, ovo postizborno razdoblje bit će izazovno za niz stranaka, ali ne i za HDZ koji ulazi u možda najmirniju fazu u dugo vremena.

Mostov projekt »trećeg puta« doživio je poraz

Što se Mosta tiče, oni su na ovim izborima uspjeli samo u Sinju gdje je Miro Bulj kroz ušicu igle zadržao vlast.

Predsjednik stranke Božo Petrov, glavni tajnik Nikola Grmoja, a i zastupnik Marin Miletić koji se natjecao za župana u PGŽ-u – izgubili su redom, stoga je i Most danas »stranka u tragovima«.

Ostat će aktivni u Saboru, ali nakon što je Marin Miletić prije drugog kruga pozvao da se podrže neki HDZ-ovi kandidati, upitno je i hoće li ostati jedinstveni u kritici Vlade i HDZ-a.

Taj projekt tzv. trećeg puta doživio je poraz, jednako kao i neki drugi slični pokušaji ranije.

Okuplja se stara garda IDS-a

Reset čeka i IDS, uz zanimljiv fenomen – koga god su u Istri oni podržali, prošao je na izborima. Peđa Grbin pobijedio je u Puli uz podršku IDS-a u drugom krugu, a Boris Miletić za istarskog župana, također uz njihovu podršku.

No, oni sami su prošli loše, predsjednik Dalibor Paus nije prošao za župana i ostavku je dao već u prvom krugu te stranka sad treba potpunu »rekonstrukciju«.

Iako se u priči pojavljuje bivši šef stranke i počasni predsjednik Ivan Jakovčić, realnije je da nakon stranačkih izbora novi predsjednik bude Loris Peršurić iz Poreča, koji je već v.d., ali ovoga puta je jasno da će Jakovčić ostati počasni predsjednik i kao siva eminencija ostati prisutan u IDS-u.

Boris Miletić izjavio je kako ostaje nezavisni, i ne planira se vraćati formalno u IDS, no njegova bivša stranka dat će mu potreban back-up, pa i kadrove za sve što bude potrebno. Zanimljiva je pojava da se stara garda IDS-a opet okuplja, pa je tako iza Miletića stao i Damir Kajin iz Buzeta, i svi će oni očito biti na pomoć Peršuriću kad preuzme vođenje stranke.