
Ivan Turudić / Foto Marko Lukunic/PIXSELL
povezane vijesti
Klubovi lijeve oporbe u srijedu su u Saboru ustrajavali u tvrdnjama da glavni državni odvjetnika Ivan Turudić pridonosi nepovjerenju u pravosuđe i da štiti HDZ, no iz vladajućeg HDZ-a su ocijenili da je Turudić u kratkom vremenu pokazao kako se DORH može nositi s najtežim slučajevima i da nema nedodirljivih.
Tijekom višesatne saborske rasprave o Izviješću glavnog državnog odvjetnika za 2024., predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako danas ovdje svjedoči o predstavi, farsi, te kako “zastupnici HDZ-a brane tzv. državnog odvjetnika kao da je u sabornici njihov veliki vođa i mislilac Andrej Plenković”.
Hajdaš Dončić tvrdi da glavni državni odvjetnik Turudić od prvog dana “štiti HDZ”.
Šef SDP-a poručio je da glavni državni odvjetnik “za njega, kao i SDP, nema legitimitet jer je uz podršku Plenkovića izbjegao sigurnosnu provjeru, nesavjesno obnaša svoju dužnost te nema povjerenje javnosti”.
Kaže i da će Vlada RH vjerojatno podržati tzv. Chat Control pa će, dodaje Hajdaš Dončić, “ljudi poput Turudića dobiti alat za špijuniranje građana”.
Orešković: Vladavina prava u Hrvatskoj na niskim granama
Dalija Orešković (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je da je vladavina prava u Hrvatskoj na vrlo niskim granama i labilnija nego ikada u novijoj hrvatskoj povijesti. Drži kako ustaški poklič Za dom spremni nije sabotiranje rasprave ili skretanje u povijesne teme nego je “lakmus papir” i brzi test za ocjenu postoji li u Hrvatskoj danas vladavina prava ili je više uopće nema.
Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) smatra da je Turudić ‘lagao javnosti i saborskom odboru’, dodavši da se kao sudac ‘družio s Uskokovim optuženicima’. Umjesto da nastoji vratiti povjerenje javnosti u pravosuđe, svojim načinom komuniciranja i dalje produbljuje nepovjerenje kod građana.
Vezano uz izviješće DORH-a za 2024. upozorila je na problem popunjenosti radnih mjesta i starosnu strukturu zaposlenih. Uz to, zaposleno je samo 69 posto predviđenih zamjenika državnih odvjetnika a 60 posto županijskih državnih odvjetnika ima više od 55 godina.
Mažar (HDZ): Turudić izabran javnim natječaje, DORH se može nositi s najtežim slučajevima
Tijekom rasprave lijeva oporba je navodila aktualne afere u vrijeme kada je Turudić izabran za glavnog državnog odvjetnika poput afere vezane uz bivšeg ministra zdravstva Vili Beroša, nesreću na trajektu “Lastovo”, zapošljavanja i afere u Hrvatskim šumama i sl.
Međutim, HDZ-ov Nikola Mažar podsjetio je kako je glavni državni odvjetnik izbran preko javnog natječaja između više kandidata te je u Hrvatskom saboru dobio podršku ne samo vladajuće većine nego i dijela oporbe.
Također, u kratkom vremenu je pokazao da nema nedodirljivih, da nema stranačke iskaznice, da nema ministra, saborskog zastupnika ili župana ili bilo kojeg drugog političara koji može “mirno spavati ako se ogriješio o zakon”, rekao je Mažar.
Istaknuo je da se DORH može nositi s najteži slučajevima te samostalno, slobodno i neovisno rješavati najteža kaznena djela vezana za najvišu korupciju, za organizirani kriminal, za zločinačka udruženja ili uz žrtve nasilja.
Kajtazi: Pomaci u radu DORH-a
Pomake u radu DORH-a pozdravio je i Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorivši i da su potrebne dublje i brže promjene posebice u procesuiranju govora mržnje i zastupljenosti manjina unutar sustava. Naveo je kako sigurnost u romskim naseljima i borba protiv trgovine ljudima zahtijevaju zajednički pristup svih institucija. Također, upozorio je i na sigurnosne izazove u romskim naseljima vezanim uz trgovinu drogom, kamatarenje, pristupnost oružja i nasilje.
Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) navela je problem ‘rasta govora mržnje’ te potrebu procesuiranja ratnih zločina. Ocijenila je da postoji ‘neučinkovitost postupaka u predmetu ratnih zločina u kojima su žrtve Srbi’.
Za razliku od nje, Stipo Mlinarić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je kako je Centar dr. Ivan Šreter od siječnja 2023. do danas podnio DORH-u ukupno 14 kaznenih prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje ratnog zločina od strane pripadnika Jugoslavenske armije (JNA), bivše milicije i vojske tzv. sao krajine u 1991. i 1992. nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima MUP-a, ZNG-a, HOS-a i Hrvatske vojske na tada okupiranim područjima.