Nekad je parlamentarna oporba Vladi Andreja Plenkovića zajednički funkcionirala unatoč svjetonazorskim razlikama između stranaka koje su je činile. Tako su, primjerice, 2023. Ivan Penava i Domovinski pokret mogli u Saboru zatražiti glasovanje o nepovjerenju premijeru Plenkoviću isključivo zato što su to potpisom podržali i zastupnici SDP-a. Danas, međutim, nema više takve solidarnosti unutar opozicije, ideologija je postala prevelika prepreka suradnji. Stoga će propasti ideja Mosta o opozivu ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, neće biti dovoljno potpisa da bi se u Saboru otvorilo raspravu o članici Vlade koju oporbena desnica napada zbog financiranja kulturnih manifestacija koje, poput šibenskog festivala FALIŠ, smatra protuhrvatskim.

Politička računica

U Mostu su svjesni da neće uspjeti, ali imaju svoju političku računicu.

– Pokazat ćemo licemjerje i desnice i ljevice. Takozvana je desnica, HDZ i DP, kao protiv financiranja svega toga, ali su uz Ninu Obuljen koja sve financira. Ljevica, pak, priča o navodnoj fašizaciji društva, a vidjet ćete da nitko od njih neće potpisati zahtjev za smjenu ministrice u Vladi koja provodi tu fašizaciju. Naravno, nema fašizacije, nego Vlada daje obilan novac udrugama povezanim s ljevicom, izjavio je potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja.

U Domovinskom pokretu imaju jako loše mišljenje o ministrici kulture. I Penava ju je u ožujku prošle godine optuživao za »financiranje kojekakvih suspektnih sadržaja«. DP je tijekom postizbornih pregovora o sastavljanju Vlade htio preuzeti resor kulture, ali ga Plenković nije dao. Animozitet DP-ovaca prema Nini Obuljen Koržinek nije nestao niti sa sklapanjem koalicije s HDZ-om. Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnnika Domovinskog pokreta, oštro ju je kritizirao zbog podrške Upravnom vijeću JUSP Jasenovac. Kukavici je, naime, potpuno neprihvatljiv službeni broj žrtava ustaškog logora Jasenovac do kojeg je došla ova ustanova, nešto više od 80 tisuća, pa je tvrdio da je Nina Obuljen Koržinek »pljunula na rad Franje Tuđmana« i poručivao joj da »preispita vlastiti rad«. Ali, DP-ova potpora zahtjevu Mosta značila bi kraj ove Vlade, pa ga Penava i kolege sigurno neće potpisati.

Davna preporuka

Neće to učiniti niti SDP-ovci, čiji je predsjednik Siniša Hajdaš Dončić jučer nazočio otvaranju šibenskog festivala FALIŠ.

– Ne dolazi u obzir. Mogli bismo potpisati inicijativu za njezinu smjenu zbog mogućih nezakonitosti u vezi Geodetskog fakulteta, ali zbog ideologije nikako, rekao nam je Hajdaš Dončić.

Prisjetio se da je Nina Obuljen Koržinek svojedobno bila u užem krugu kandidata i za SDP-ovu ministricu kulture.

– Ona uopće nije ljevičarka. Prije deset godina mi je, uoči izbora, tadašnji premijer Zoran Milanović poslao e-mail s pitanjem tko bi u našoj drugoj Vladi mogao biti ministar kulture, a da – »niti smrdi niti miriše«. Nazvao sam nekoliko prijatelja iz nevladinog sektora i oni su mi napravili popis s pet, šest takvih neutralnih ljudi, među njima je bila i Nina Obuljen Koržinek. Rekli su mi da bi ona radila sve što joj se kaže, ispričao nam je predsjednik SDP-a.

Udari na Ministarstvo s desnih pozicija

Mirjana Kasapović posljednjih se godina puno bavi fenomenom takozvanog postjugoslavenstva i u tom je kontekstu sada za portal Heretica, izrazito negativno, recenzirala knjigu Borisa Postnikova »Književna republika Jugoslavija od 1989. do 2022.«. Puno toga Mirjana Kasapović zamjera književnom kritičaru i novinaru, primjerice korištenje izraza »zajednički jezik«, ali najzanimljiviji dio ove recenzije njezin je obračun s državnim institucijama koje su financijski pomogle objavu knjige »Književna republika Jugoslavija od 1989. do 2022.«. Odnosi se to na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a Ministarstvo kulture i medija, koje vodi Nina Obuljen Koržinek, izdvojilo je proračunski novac, piše Mirjana Kasapović, kako bi ta i knjige autora koje sam Postnikov svrstava u kategoriju postjugoslavenskih pisaca bile dostupne čitateljima u javnim knjižnicama. Ministarstvo kulture je, tvrdi hrvatska politologinja, čak »najizdašnije financijski podržavalo upravo postjugoslavensku književnost, mnogi prvaci postjugoslavenske književnosti dobivali su godišnje novčane potpore za književno stvaralaštvo«.