Ministar pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan otklonio je u četvrtak bojazni dijela oporbenih zastupnika da bi provedba Uredbe EU o europskom upravljanu podacima koje posjeduju javna upravna tijela mogla dovesti do zlouporabe osobnih ili zaštićenih podataka građana.

Podaci su definitivno sigurni, svaka osoba pojedinačno će morati pristati da se njegov podatak koristi, rekao je Habijan u saborskoj raspravi o zakonskom prijedlogu o provedbi Akta o upravljanju podacima koji na nov način uređuje materiju upravljanja podacima koja posjeduju javna upravna tijela, tj. državna, tijela općina, gradova i županija te pravnih osoba s javnim ovlastima.

Objasnio je kako se radi o podacima koji su neosobni, anonimizirani, zaštićeni, statistički za koje su tijela javnog sektora omogućila upotrebu, a ti podaci mogu biti zanimljivi trećim osobama za različita istraživanja.

Kako bi približio o čemu se konkretno radi, navodi primjer zdravstvenih podataka koji, kaže, mogu pomoći boljem liječenju, podataka o okolišu koji se mogu koristiti u borbi protiv klimatskih promjena itd.

Ivica Ledenko (Most) ističe da Akt o upravljanju podacima potiče njihovu veću ponovnu upotrebu, ali da nije jasno kako će podaci biti korišteni nakon prvotnog prikupljana i tu vidi rizik.

Ministar opetuje kako u pogledu osobnih podataka, nema bojazni. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) će, na zahtjev svakog tijela javnog sektora koje će imati dvojbu, dati svoje mišljenje, a što se tiče osobnih podataka, svaka osoba mora dati pristanak da bi se njegov podatak koristio, naglasio je.

Istaknuo je i kako je infrastruktura za provedbu zakona, odnosno Akta, već uspostavljena i time demantirao oporbene tvrdnje da njegovo Ministarstvo nije iskoristilo vrijeme između dvaju čitanja zakona da uspostavi infrastrukturu, a na što je upozorio Josip Borić (HDZ).

Sve je spremno, zakon se može primijeniti bez bojazni, kaže Habijan.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) primjećuje kako zakon propisuje da će svako tijelo javne uprave samo donositi odluku o visini naknade za korištenje podataka, a time se, kaže udaljavamo od podatkovnog altruizma, koji je smisao samog zakona.

Ministar tumači kako je na tijelima javnog sektora da procijene hoće li tražiti naknadu ili ne, te kako treba biti svjestan da se radi o različitoj vrsti i količini podataka, broju osoba koje će biti angažirane na njihovoj pripremi.

Uredba o europskom upravljanju podacima pruža okvir kojim se dodatno jača povjerenje u dobrovoljnu razmjenu podataka i time podupire razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim područjima kao što su zdravstvo, okoliš, energetika, poljoprivreda, financije ali i javna uprava.

Cilj je staviti na raspolaganje što više podataka i olakšati razmjenu tih istih podataka među sektorima i zemljama EU.

Dobro upravljanje podacima, njihova razmjena, omogućit će industrijama da razviju inovativne proizvode i usluge, mnoge gospodarske sektore učinit će učinkovitijim, poručio je Habijan.

Što se tiče samog Ministarstva, objasnio je kako se njegova zadaća odnosi na kontrolu primjene zakona, na usluge podatkovnog posredovanja, te na registraciju organizacija koje će se baviti podatkovnim altruizmom.

U primjenu zakona bit će uključeni i Državni zavod za statistiku, kao tijelo tehničke podrške, te AZOP. Ako postoji dvojba jesu li podaci zaštićeni, moći će se zatražiti mišljenje Agencije, opetovao je.

Tijela javnog sektora će na Portalu otvorenih podataka, kojeg vodi Ministarstvo, objaviti koje zaštićene podatke posjeduju, a zainteresirane osobe će podnijeti zahtjev za korištenje podataka iz kataloga.