Sadašnji zakon mora biti promijenjen, bez obzira na rezolutno protivljenje sindikata, jer podaci o tome da je ove godine u Hrvatskoj sklopljeno čak 130.000 ugovora o radu na određeno vrijeme, a svega 10.000 ugovora o radu na neodređeno vrijeme, pokazuju da u ZOR-u nešto ne valja, kazao je Mrsić
ZAGREB – Hrvatska će do 1. srpnja iduće godine, kada bi trebala ući u EU, dobiti novi Zakon o radu (ZOR) ili će se postojeći zakon podijeliti na dva nova – Zakon o radu i Zakon o socijalnim pravima, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Mrsić je također najavio da će Vlada uskoro u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o poticanju zapošljavanja koje bi osobama koje se prijavljuju na burzu rada omogućile brže i lakše korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja.
Tako će se mladi bez radnog iskustva moći odmah uključiti u program zapošljavanja za 1600 kuna, bez čekanja tri mjeseca na burzi rada, ide se u aktivno poticanje samozapošljavanja uz dvostruko veće potpore i Hrvatski zavod za zapošljavanje kao »tihog partnera«, javni radovi produljit će se na pola godine, pri čemu će tri mjeseca plaćati država a tri mjeseca lokalna samouprava, a za očuvanje radnih mjesta reaktivirat će se mjera plaćanja neradnog petka, ali uz više sredstava za to.
Mrsić je najavio i uvođenje novog R-S obrasca iz kojega će se za svakog pojedinca moći vidjeti sva njegova primanja i davanja državi. Na taj će se način doskočiti i nekim tvrtkama koje uspijevaju radnicima isplatiti plaće iako su godinama u blokadi.
Na sjednici GSV-a također je raspravljano o najavljenoj monetizaciji, tj. davanja u koncesiju autocesta, pri čemu su se sindikati unaprijed usprotivili toj mjeri jer »državno srebro i zlato treba po svaku cijenu čuvati od privatizacije i dugotrajnih koncesija«.
Mrsić je odgovorio da će se u monetizaciju ići ako se postigne dobra cijena sa zainteresiranim koncesionarima, te pojasnio da se Vlada odlučila na takav potez jer je bivša vlast opteretila autoceste preskupim i neracionalnim kreditima koji su teret za sve građane.
Sindikati su i protiv Vladina zaključka da treba izmijeniti kolektivne ugovore u državnim poduzećima tako da se poravnaju s pravima iz kolektivnog ugovora za državne službe.
Bili su čak spremni podići tužbe zbog Vladinog zadiranja u slobodu kolektivnog pregovaranja, rekao je Sever, no odlučili su pričekati jer im je Mrsić objasnio da je sindikatima u državnim tvrtkama ipak ostavljen prostor za individualne pregovore.
Poslodavci su pak, nakon žestokog protivljenja, odlučili podržati Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer je Ministarstvo financija uvažilo niz primjedbi Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.
Kuštrak je ocijenio taj zakon kao »hrabar pokušaj Vlade da spasi neke kompanije koje imaju perspektivu« dodavši kako ga sada podupiru jer se bazira na dobrovoljnosti.
