Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je u četvrtak kako su projekcije Europske komisije potvrdile ono što govore i makroekonomski pokazatelji, a to je da se Hrvatska ubrzano oporavlja.

U izjavi za medije u Banskim dvorima Grčić je podsjetio kako rastu ključni pokazatelji – industrija je rasla najviše od 2008., turistička je sezona je bila najbolja do sada, pa je i posebno istaknuta u izvješću EK, a visok se rast bilježi i kod izvoza roba i usluga, uslijed čega nakon godina deficita Hrvatska ima pozitivnu platnu bilancu.

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto . 

“Sve to potvrđuje da se Hrvatska oporavlja ubrzano već u ovoj godini i da u 2016. možemo očekivati još bolje rezultate”, kazao je Grčić.

Zaposlenih je 14 tisuća više nego lani, a broj nezaposlenih najniži unazad nekoliko godina. Uz to, 84 tisuće mladih dobilo je posao, njih preko 30 tisuća dobilo je ugovore na neodređeno vrijeme, a po prvi put raste i ukupni broj ugovora na neodređeno.

Sve to, ističe Mrsić, jasno pokazuje da priče o 100 ili 200 tisuća iseljenih iz Hrvatske ne ‘drže vodu’ te dodao da je odlazak ljudi u druge zemlje normalan, posebice nakon otvaranja europskih granica, te da je i prije krize 10 do 16 tisuća ljudi godišnje odlazilo u druge zemlje.

Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je, pak, da je Komisija procijenila deficit za ovu godinu na 4,9 posto BDP-a, no da njegove procjene govore da bi mogao biti i manji, odnosno na razini 4, 5 posto BDP-a, zbog pozitivnih učinaka svih gospodarskih kretanja na poreze i druge neporezne proračunske prihode, ali i brojne uštede na rashodnoj strani proračuna. 

Pritom je iznio podatak da su prihodi od PDV-a od početka godine veći za 2,5 milijarde kuna, a od trošarina za milijardu, pa da deficit (po cash metodologiji) trenutno iznosi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno da je proračun još uvijek u primarnom suficitu.

Ocjene EK o visokom javnog dugu također je ocijenio pozitivnima, jer je procjena za ovu godinu smanjena s 90,5 na 89,2 posto BDP-a, a u idućoj s 93,09 na 91,7 posto BDP-a.

Dakle, kaže Lalovac, javni dug raste, ali bitno usporeno, jer su dovršeni veliki procesi restrukturiranja, poput onih za tvrtke nastale od HŽ Holdinga, a time nema više niti potrebe za državnim jamstvima.

Iz dijela izvješća EK koji se odnosi na posljedice konverzije kredita u ‘švicarcima’ u eurske kredite, Lalovac je izdvojio ocjenu kako će ona pozitivno utjecati na potrošnju, zbog daljnjeg rasterećenja dohotka, posebice mladih ljudi srednjeg sloja. 

Za procjenu EK o 600 do 700 milijuna kuna manjih prihoda od poreza na dobit banaka kazao je, pak, kako to neće imati velik utjecaj na javne financije, a da će pozitivni efekt od potrošnje biti daleko veći. 

Rješavanjem problema kredita u ‘švicarcima’, sanacijom Jadranske banke i sličnim odlukama Vlade, prema riječima potpredsjednika Vlade, zapravo se otklanjaju sistemski rizici da javni dug eksplodira, a očekivanim ubrzanim gospodarskim rastom te višim proračunskim prihodima uklanja se i rizik povećavanja deficita.

“Samo rast i viši prihodi mogu stabilizirati proračunski deficit i javni dug, a eventualni rezovi znače manji gospodarski rast”, rekao je Grčić, dodavši kako, prema svim pokazateljima u ovoj godini treba očekivati i višu stopu rasta BDP-a od procjene EK, odnosno i do 1,5 posto, što je, kaže “pristojna stopa”.

HGK: Nedovoljan rast za brže dosezanje EU prosjeka

Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocijenila je u četvrtak da su najnovije procjene Europske komisije o gospodarskom rastu očekivane no da takav rast Hrvatskoj nije dovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine.

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.

 »Ovakve su prognoze Europske komisije očekivane i samo su odraz trenutne situacije na globalnom tržištu i u hrvatskom gospodarstvu. Međutim, činjenica je da je Hrvatskoj takav rast nedovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine. Pored toga, Hrvatska je i prema novim procjenama među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a u ovoj godini. Točnije BDP bi trebao padati samo u Grčkoj, a manje stope rasta trebale bi imati samo Italija, Austrija i Finska«, navode iz HGK.

 Komisija je procijenila i da bi proračunski deficit trebao s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.

 Iz HGK navode da se prema veličini deficita proračuna opće države, Hrvatska od 2015. godine nadalje pozicionira kao najlošija zemlja unutar Europske unije.

 »U sve tri procijenjene godine lošiji smo od Španjolske i Grčke koje se nalaze neposredno iza nas, a posebno zabrinjava predvidivo sporo smanjivanje deficita. Naime, u 2016. godini, u odnosu na 2015., udio deficita u BDP-u na razini prosjeka EU trebao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, a u Hrvatskoj samo za 0,2 postotna boda, sa 4,9 na 4,7 posto BDP-a. Drugim riječima, zadržava se nepovoljan odnos za Hrvatsku, čiji je proračunski deficit nepovoljniji od europskog prosjeka za 2,4 postotna boda u ovoj godini, za 2,7 postotnih bodova u idućoj te za 2,5 postotnih bodova u 2017. godini«, ističu iz HGK.

 Napominju i da takva nedostatna fiskalna konsolidacija i dalje gura iznos duga opće države u dugoročno neodržive razine pa on raste s predviđenih 89,2 posto BDP-a u 2015. godini na 91,7 posto u 2016. godini te na 92,9 posto u 2017. godini.

 »Prema rastu udjela javnog duga u BDP-u, u idućih godinu dana od Hrvatske su u lošijoj poziciji samo Latvija i Grčka, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u u Latviji trenutno na niskih 38,3 posto. Istodobno se u EU u cjelini i eurozoni predviđa proces smanjivanja udjela duga opće države u BDP-u. Projekcije Europske komisije potvrđuju već znan težak fiskalni položaj Hrvatske, ali istodobno ne predviđaju pomake koje bi Hrvatskoj u idućim godinama omogućili poboljšanje nezavidnog položaja među zemljama članicama EU«, zaključuju u HGK.

HDZ: Hrvatska definitivno po tome tone

Predstavnici HDZ-a ocijenili su u četvrtak da su najnovije prognoze Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo potvrdile ono što HDZ stalno upozorava – da je Hrvatska na dnu ljestvice razvoja. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić rekla je na konferenciiji za novinare u središnjici HDZ-a da je Hrvatska u jesenskim prognozama najlošija po svim pokazateljima u odnosu na deset članica EU-a iz istočne Europe s kojima se uspoređuje, a to su Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Estonija, Litva, Latvija, Rumunjska i Bugarska.

»Hrvatska definitivno po tome tone, a šokira kako to da se Vlada ne zapita zašto je tome tako, zašto Hrvatska koja je puna resursa i mogućnosti za rast i razvoj u odnosu na države istočne Europe tone i prednjači u tome da ima najniže pokazatelje«, kazala je Maletić.

Predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Čorić rekao je da je četverogodišnji mandat Vlade možda najbolje oslikan jutrošnjom sjednicom gdje je premijer izjavio »radili su svi dobro, neki bolje, neki samo dobro, ja recimo jedva dobro ali to je dovoljno za još jedan mandat«.

»Dakle, postavlja se pitanje tko bi ponovno posjetio kirurga koji ga je prvi put operirao za plus dovoljan«, rekao je Čorić.