Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Sada u ovom proračunu rastu prihodi, rastu i rashodi. Na temelju rasta rashoda možemo zaključiti da tu nema plana ozbiljnijih reformi koje bi te rashode doveli pod kontrolu, rekao je Grčić novinarima
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015., a rashodi od 120,4 milijarde kuna ili 2,4 milijarde kuna više, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto.
Grčić ističe da je planirani rast proračunskih prihoda realan zbog očekivanog rasta gospodarstva većeg od 2 posto, ali napominje da »nema uvjerljivih mjera koje govore da će porasti rashoda biti anulirani i da će se na taj način dovesti proces fiskalne konsolidacije bliže kraju, odnosno da će se deficit spustiti ispod tri posto«, kazao je Grčić.
Dodao je i kako u smjernicama ima nekonzistentnosti koje govore o kratkom vremenu u kojemu su izrađene. »Ostavljam kolegama u Vladi, prije svega ministru financija da do samog donošenja proračuna to ispeglaju, kako bi se reklo«, rekao je Grčić.
Rashodi se povećavaju, nema reformi
Iz smjernica se vidi da se proračunski rashodi i dalje povećavaju, što znači da se neće dogoditi nikakve ozbiljne reforme, pogotovo ne hitne reforme, zato sam skeptičan prema održivosti hrvatske ekonomije. Ako se nova Vlada nastavi dodvoravati interesnim skupinama, imat će iste rezultate kao i njezini prethodnici – nastavit će rasti javni dug, a štete će biti sve veće i veće, poručio je Matijašević.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocjenuje kako je najavljeno spuštanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a dobra poruka, prije svega Europskoj komisji, MMF-u i ulagačima, ali nije rečeno kako će Vlada riješiti pitanje materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama.
Radi se o povećanju osnovice za plaće državnih i javnih službenika za šest posto i vraćanju dodatka od 4, 8 i 10 posto za godine staža za državne službenike. Osim toga, budući da je prestao važiti Zakon o uskrati, državni i javni službenici trebali bi ove godine dobiti po 2500 kuna za regrese i božićnice, upozorio je Sever.
Sindikati državnih i javnih službi dovedeni pred svršen čin
No, iz smjernica se vidi da sredstva za to nisu predviđena u ovogodišnjem proračunu. Vlada je, istina, u srijedu započela razgovore sa sindikatima o reformi javne uprave i plaća državnih i javnih službenika, ali im je istodobno poručila da za isplatu tih prava nema novaca, čime ih je zapravo dovela ih pred svršen čin, kaže Sever.
Što se tiče najavljenog restrukturiranja državnih poduzeća, Sever je uvjeren da samo restrukturiranje neće popraviti stanje ako se ne provede i depolitizacija tih poduzeća i njihovih uprava. Osim toga, Vlada treba reći koja su njezina očekivanja od svakog od tih poduzeća – što konkretno očekuje od Hrvatskih šuma, a što od HEP-a ili Janafa, upozorava Sever.
Pitanje je kada će biti rebalans proračuna
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel smatra kako je predviđeni proračun preoptimističan i na prihodnoj i na rashodnoj strani. Kako bi se dobilo »i ovce i novce«, odnosno zadovoljilo strane kreditore i domaće interese, predviđa se deficit ispod 3 posto BDP-a uz zadržavanje dosadašnjih prava proračunskih korisnika, no pitanje je koliko je to realno i kada će se morati raditi rebalans proračuna, kaže Novosel.
U smjernicama za novi proračun nema puno novosti u odnosu na prethodni proračun, ništa se ne govori o reformama i rezovima. U ovoj godini se stopa nezaposlenosti planira spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, no ne kaže se kako.
Povećanje proračunskih prihoda planira se i od poreza na dohodak, ali nije jasno kako će se to učiniti ako se ne zaposli značajan broj novih radnika, ističe Novosel.