HTV-ov Studio 4

Granić: Plenković je jedan od najutjecajnijih članova vrha EU-a

P. N.

Foto Marko Lukunic/PIXSELL

Foto Marko Lukunic/PIXSELL

Upravo zato je njegov nastup izuzetno važan i dobro primljen i Hrvatska se tu mora čvrsto držati principa. Na temelju tih principa mi smo postigli državu, mi smo oslobodili, mi smo mirno reintegrirali, rekao je Granić



Vanjskopolitički analitičar Mate Granić danas je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorio o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Ukrajine, nakon izjave Andreja Plenkovića na summitu u Kijevu da je “Krim Ukrajina”, čime je hrvatski premijer iskazao otvorenu podršku toj zemlji.


– Predsjednik Vlade Andrej Plenković je imao vrlo zapaženi govor koji je odlično primljen u Ukrajini, popraćen je burnim pljeskom, ali jednako tako je dobro primljen u međunarodnoj zajednici, posebno Europskoj uniji. Hrvatska i Ukrajina imaju brojne sličnosti, ali i neke razlike, konstatirao je Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova.


– Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i bivše JNA, preko 25 posto teritorija Republike Hrvatske je bilo okupirano. Republika Hrvatska se uspjela obraniti, postići međunarodno priznanje, postati članica Ujedinjenih naroda i uspjela je postići dvije važne rezolucije – da se oba područja u tim rezolucijama nazivaju okupiranim područjima Republike Hrvatske prema rezoluciji Vijeća sigurnosti i Glavne skupštine ujedinjenih naroda, rekao je Granić.




– Prije sedam godina anektiran je Krim na temelju jednog netransparentnog referenduma, koji nije prihvatila ni Ukrajina ni Međunarodna zajednica, a jednako tako je ruska manjina provocirala, naravno, u dogovoru s Rusijom, i okupirano je još područje dvije oblasti, Donbas i Donjeck, i takvo je stanje i danas, dodao je diplomat.


Premijer je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja bez žrtava. Koliko je taj model primjenjiv na situaciju u Ukrajini?


– Evo u čemu je razlika, Hrvatska je kroz vrijeme od ’91. do ’95. godine ojačala svoju vojsku, postigla međunarodno-pravni legitimitet operacija, i kada su lokalni Srbi odbili u ruke primiti plan Z4 iz ruku američkog veleposlanika Galbraitha i kada su odbili ozbiljno pregovarati o mirnoj reintegraciji, onda se predsjednik Tuđman i državni vrh odlučio za najprije Bljesak, onda Oluju. Kada smo oslobodili najveći dio okupiranog područja, ali jednako tako smo pomogli Bosni i Hercegovini u oslobađanju gotovo 20 posto okupiranog područja. Kada smo došli u Dayton, prva dva dana smo tražili od Amerikanaca da se prva dva dana razgovara isključivo o sporazumu o mirnoj reintegraciji. Hrvatska je imala snage i vojno osloboditi okupirano područje i pregovarati, rekao je Granić.


Međutim, rekao je, ovi pregovori su za Ukrajinu iznimno važni jer ona nema snage vojno vratiti Donbas, Donjeck i Krim. Naglasio je važnost angažmana međunarodne zajednice.


Granić je između ostalog ustvrdio da je “Plenković jedan od najutjecajnijih članova vrha Europske unije”.


– Upravo zato je njegov nastup izuzetno važan i dobro primljen i Hrvatska se tu mora čvrsto držati principa. Na temelju tih principa mi smo postigli državu, mi smo oslobodili, mi smo mirno reintegrirali, rekao je Granić.


Upitan o mogućnosti negativne reakcije iz Rusije poručio je da bazične principe uvijek treba braniti i štititi.