ZAGREB Iza brojke od gotovo 774 tisuće zahtjeva za legalizaciju, pristiglih u županijske i gradske upravne odjele za legalizaciju, najvjerojatnije stoji daleko veći broj bespravnih objekata.

U travnju, kad je zahtjeva bilo »svega« oko 150 tisuća, ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš je naglašavala kako se iza toliko podnesenih zahtjeva skriva tri puta više zgrada, uzimajući u obzir da se iza jednog zahtjeva ne skriva jedna, nego često više zgrada na istoj parceli. Primijeni li se njena pretpostavka na konačni broj zahtjeva, upravni će se odjeli morati pozabaviti s oko 3,2 milijuna nelegalnih objekata, bilo da je riječ o kućama, stambenim zgradama ili jednostavnim objektima poput garaža, lođa, potleušica.

A osim što će upravnim odjelima za rješavanje tolikog broja zahtjeva sigurno trebati puno više od najavljene dvije godine, informacije s terena pokazuju i da će ministrica upravnim odjelima još koji put morati poslati upozorenja i upute kako zahtjeve rješavati. Sudeći prema upitima koje su do sada bespravni graditelji slali Ministarstvu, često se u upravnim odjelima ne postupa onako kako Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nalaže.

Ministarstvo je nedavno poslalo prvu takvu uputu, u kojoj se napominje kako je primijećeno da pojedini upravni odjeli prioritetno rješavaju nepotpune predmete, ili pak da daju nerazumno kratke rokove za dopunu zahtjeva dokumentacijom. Primjereni rok za dostavu kompletne dokumentacije trebao bi iznositi najmanje 60 dana, a ukoliko stranka iz opravdanih razloga traži dodatno produženje roka, tom zahtjevu treba udovoljiti – smatraju u Ministarstvu.

»Moj je otac predao zahtjev za legalizaciju bez potrebne dokumentacije. Iz ureda za graditeljstvo su mu poslali zahtjev da dopuni dokumentaciju u roku od 30 dana«, žali se Ministarstvu, međutim, jedna stranka. Kako se žali jedna druga, njoj su u upravnom odjelu, ne navodi kojem, upravnu pristojbu za predavanje zahtjeva, koja stoji 70 kuna, naplatili 800 kuna, na što Ministarstvo odgovara kako je upravni odjel »postupio pogrešno«.

Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se pristojba od 70 kuna, pri čemu 20 kuna na zahtjev, a 50 kuna na rješenje. Tarifa od 800 kuna naplaćuje se samo kod donošenja rješenja o izvedenom stanju u postupcima započetim po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine.

Jedan je bespravni graditelj, žali se, svu dokumentaciju za legalizaciju predao prije godinu i pol, uključujući i ne baš jeftinu geodetsku podlogu, da bi upravni odjel sad od njega tražio novi geodetski snimak, pravdajući ga »novim pravilima«. Iz Ministarstva odgovaraju kako su za potrebe legalizacije geodetska podloga i snimak isto, i stranka nije dužna dopunjavati dokumentaciju novom. Vlasnik jedne druge bespravne gradnje, na Braču, kaže kako je predao zahtjev za legalizaciju, i makar nikad sa susjedima nije imao problema, iz upravnog je odjela dobio odgovor kako kuću ne može legalizirati »jer se susjedi bune«. Preostaje mu žalba Ministarstvu, poručuju iz Ministarstva.

»U nekim županijama traže da se plati komunalni i vodni doprinos ako se u istom postupku legaliziraju glavna i pomoćna zgrada. Je li to u skladu sa Zakonom? «, pita jedna stranka, dok isti problem muči i drugu, kojoj je u uredu za legalizaciju pojašnjeno kako se vodni i komunalni doprinos plaćaju i za osnovni, i za pomoćni objekt koji se zajedno legaliziraju. To nije zakonito, odgovara Ministarstvo, napominjući kako se komunalni i vodni doprinos ne plaćaju prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade, bez obzira rješava li se ona zajedno s osnovnim objektom, ili sama, kad je osnovni objekt legalan.