Paket besplatnih bankarskih usluga zaključno s 22. siječnja otvorilo je 58.433 građana, dok više od 10 tisuća građana ima osnovne račune, objavilo je Ministarstvo financija krajem prošlog tjedna.

Banke su od prvog siječnja, stupanjem na snagu izmjena Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, građanima dužne na zahtjev ponuditi paket besplatnih usluga, a premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade 14. siječnja izvijestio da je u prvih sedam radnih dana ove godine takve pakete otvorilo 27.500 građana, što znači da je u tjedan dana više od 31 tisuće građana otvorilo račune s paketom besplatnih usluga.

»Nagovaranje«

Istodobno je i velik broj građana odustao od takvog paketa jer je utvrđeno, a što su i same banke priznale, da je dio usluga koje su klijenti prije imali, u paketu besplatnih usluga ograničen, poput usluge »slikaj i plati«, a u mobilnom bankarstvu pak nije moguće obavljati transakcije nego je moguć samo uvid u stanje na računu.

Zbog toga je i velik broj umirovljenika odustao od otvaranja računa s paketom besplatnih usluga.

– Umirovljenici nam se više ne javljaju zbog nejasnoća oko otvaranja paketa besplatnih usluga jer su jednostavno odustali od toga.

Ne samo zbog toga što je dio usluga ograničen, nego i zbog toga što su banke otvaranje paketa uvjetovale ukidanjem minusa, što većina umirovljenika ne može realizirati, kaže za naš list Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika.

Iako umirovljenici uglavnom odustaju od besplatnih bankarskih usluga, primjer umirovljenice iz Šarengrada Dinke Juričić pokazuje da otvaranje takvog paketa u banci ipak donosi određene uštede, premda će klijent ostati bez dijela usluga koje bi imao da nije ugovarao »besplatni« paket.

Dinka Juričić je u objavi na društvenim mrežama, a nakon razgovora u banci u kojoj su je nagovarali da odustane od paketa beslatnih usluga, ipak zatražila otvaranje takvog paketa te izračunala da će godišnje uštedjeti 150 eura, iako će ostati bez dijela usluga, i objasnila kako je to postigla.

– Otkazala sam im plaćeno vođenje računa i tražila da mi račun ubuduće vode besplatno (na što od ove godine svi umirovljenici u RH imaju pravo). Službenica me vrlo pristojno i uporno pokušavala nagovoriti da to ne činim jer ću izgubiti hrpu pogodnosti koje sam dosad imala, npr. pravo na obročnu otplatu, pravo na dozvoljeni minus…

Rekla sam joj da te usluge ne trebam te da ih ni dosad nisam koristila, navodi Dinka Juričić u objavi na Facebooku.

– Onda je krenula s drugim krugom nagovaranja: da uz besplatno vođenje bankovnog računa gubim pravo na 12 besplatnih mjesečnih bankovnih transakcija.

Otvorila sam joj svoj m-banking račun i pokazala da su mi i dosad za svaku transakciju zaračunavali 35 centi, da u cijelom mjesecu nije bila nijedna od tih navodnih 12 besplatnih naknada za transakcije na koje sam imala pravo.

Ukratko, sad banci umjesto 11,23 eura mjesečno plaćam samo 1,33 eura za m-bankarstvo, plus naknade od 0,35 eura za svaku transakciju (što sam i prije plaćala), piše Dinka Juričić i poručuje umirovljenicima, ali i svima koji žele otvoriti paket besplatnih usluga da provjere trebaju li baš sve te usluge »koje vam žele uvaliti (i naplatiti)« te da sami izračunaju isplati li im se to uopće.

Nepovoljniji položaj

Pritužbe građana na novi paket usluga uglavnom su se do sada odnosile na usmeno odgovaranje službenika u bankama od prelaska, komplicirane procedure te na inzistiranje na dolasku u poslovnicu.

Zbog tih i drugih nedoumica koje su prijavljivali klijenti banaka prilikom pokušaja otvaranja računa s paketom besplatnih usluga, Ministarstvo financija je još početkom siječnja objavilo priopćenje radi pojašnjenja netočnih i nepotpunih informacija o opsegu i načinu korištenja paketa besplatnih usluga.

U priopćenju se, podsjetimo, izričito navodi da »kreditna institucija ne smije korisnike paketa besplatnih usluga dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale korisnike računa za plaćanje«.

To znači da banke ne smiju ograničavati opseg niti dostupnost usluga uključenih u paket besplatnih usluga, niti na bilo koji način destimulirati građane u njegovu korištenju, navelo je Ministarstvo.

Prema zakonu, paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.