Želeći da se u danas duboko podijeljenom hrvatskom društvu ponovno obnovi zajedništvo, vrati optimizam i nova radna energija, Grabar Kitarović je u svom izbornom programu velik naglasak stavila na rješavanje teške gospodarske situacije
ZAGREB – Predsjednička kandidatkinja HDZ-a, diplomatkinja i prva žena koja je imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović u kampanju za prvu hrvatsku predsjednicu je krenula pod sloganom »Za bolju Hrvatsku«.
Želeći da se u danas duboko podijeljenom hrvatskom društvu ponovno obnovi zajedništvo, vrati optimizam i nova radna energija, Grabar Kitarović je u svom izbornom programu velik naglasak stavila na rješavanje teške gospodarske situacije.
Ističući kako je glavni razlog njezine kandidature teško gospodarsko, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj, Grabar Kitarović u svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima neučinkovitu i nesposobnu Vladu te da aktualni predsjednik Ivo Josipović u svom mandatu nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje.
Kolinda Grabar Kitarović rodila se u Rijeci 29. travnja 1968., a s obitelji živjela je u mjestu Lubarska na Grobniku. Nakon završenog trećeg razreda riječke Gimnazije otišla je na učeničku razmjenu u Sjedinjene Američke Države gdje je i maturirala. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1993. diplomirala je engleski i španjolski jezik, a nakon poslijediplomskog studija međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti je 2000. stekla titulu magistrice znanosti.
Karijeru je započela u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a 1993. nastavila u Ministarstvu vanjskih poslova. Na parlamentarnim izborima 2003. izabrana je za saborsku zastupnicu HDZ-a i iste godine je u HDZ-ovoj vladi imenovana ministricom europskih integracija. Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, a na toj je dužnosti ostala do siječnja 2008.
Od 2008. do 2011. bila je hrvatska veleposlanica u SAD-u. Nakon odlaska s te dužnosti iste je godine postala pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, kao prva žena u povijesti tog vojnog saveza koja je imenovana na tako visoku dužnost.
Na žestoke kritike medija kako je po povratku u Hrvatsku izjavila da je ostavila respektabilnu međunarodnu karijeru da bi postala prvom hrvatskom predsjednicom, a da je i dalje zaposlena u NATO-u te za predsjedničku kampanju koristi neplaćeni dopust, odgovorila je kako je to učinila da bi joj djeca do završetka kampanje mogla nastaviti školovanje u Belgiji. Smatra i da mogućnost zamrzavanja statusa u NATO-u nije imala potrebu objašnjavati jer je to administrativno pitanje. Priznala je da je pogriješila što svoj status u NATO-u nije iskomunicirala do kraja kako je trebalo te je izrazila žaljenje što se to dogodilo. »Priznajem tu pogrešku i žao mi je zbog toga. Želim biti predsjednica koja će u svakom trenutku priznati kada je pogriješila i ako treba, ispričati se«, rekla je tada Grabar Kitarović.
Nakon razgovora s rektorom Borasom: Znanost – okosnica programa
Predsjednička kandidatkinja HDZ-a susrela se u ponedjeljak na zagrebačkom Pravnom fakultetu s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom nakon čega je poslala poruku da će »znanost biti jedna od okosnica njezina programa i da će raditi na tome da se omogući mladim gerenaracijam da ostaju u Hrvatskoj«, izvijestio je izborni stožer predsjedničke kandidatkinje HDZ-a.
»U potpunosti podržavam autonomiju Sveučilišta i u svakom slučaju bih htjela da se zagrebačko Sveučilište, ali i sva druga hrvatska sveučilišta što više popnu na rang listama najboljih svjetskih sveučilišta i kao predsjednica Republike radit ću na tome, na promicanju znanosti, odnosno na povezivanju znanosti i gospodarstva«, rela je Grabar Kitarović.
Rektor Boras ističe kako se razgovaralo o mogućim obrazovnim politikama u visokom školstvu, o mogućnostima poticanja što više mladih da studiraju, mogućnostima da se pomogne mladim majkama koje rade na Sveučilištu i obrazovnim sustavima da imaju vrtiće.