Hrvatska je nadišla Vulinove provokacije

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osudila je u ponedjeljak govor srbijanskog ministra rada Aleksandra Vulina u Jadovnom, ali i poručila kako je Hrvatska nadišla tu razinu provokacije, te kako je Vulin problem srbijanskog premijera.

“Temeljni kućni odgoj nalaže da kad dođete u tuđu kuću poštujete njene ukućane. Isto vrijedi i kad dođete u drugu zemlju, ali ja bih rekla da Vulin nije naš problem, nije problem Hrvatske. Mi smo nadišli tu razinu provokacija i Vulin je zapravo problem premijera Vučića, koji mora odlučiti kuda ide”, kazala je predsjednica novinarima u Spomen šumi Brezovica, gdje je sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe.

Vulin je u nedjelju u Jadovnom, kao izaslanik srbijanske Vlade, među ostalim izjavio kako “ne može ista ruka vijenac nositi i u Bleiburg i u Jasenovac”, aludirajući na hrvatsku predsjednicu koja je posjetila oba mjesta. Kardinala Alozija Stepinca tada je nazvao “ustaškim vikarom”.

Grabar Kitarović je podsjetila da Hrvatska pomaže Srbiji na putu u EU, ali i upozorila kako se “s ljudima kao što je Vulin ne može ući u zajednicu slobodnih, uljuđenih demokratskih država kao što je EU”.

Bivši predsjednik Ivo Josipović smatra, međutim, kako bi Ministarstvo vanjskih poslova zbog Vulinova govora trebalo Srbiji poslati diplomatsku notu.

“Izjava gospodina Vulina je neprimjerena, tamo su se obilježavale žrtve i na dan kad se obilježavaju žrtve ne šalju se konfliktne poruke, a posebice ne poruke koje vrijeđaju domaćina. Mislim da organizator skupa treba dobro razmisliti koga poziva kao gosta, a gosti moraju misliti na koji način se izražavaju u takvim prigodama. Kad je riječ o reakciji državnog vrha mislim da je trebala reagirati predsjednica ili predsjednik Vlade, ali i da bi bilo dobro da MVP jednom notom kaže kako je Vulinova izjava bila neprimjerena”, kazao je Josipović.

HDZ-ov izaslanik u Brezovici Jasen Mesić nedopustivim smatra što hrvatska vlada nije promptno i adekvatno odgovorila Vulinu.

“Radi se o huškačkim izjavama koje ne poštuju zemlju u kojoj se gospodin tom prilikom nalazio, a radi se o Republici Hrvatskoj. Posbno je to čudno ako dolazi od minista Vlade Republike Srbije, države koja ima reafirmaciju četničkog pokreta, gdje imamo opravdanje da je Draža Mihajlović bio antifašist i takve stvari. Vlada je morala odmah i žestoko reagirati”, ocijenio je Mesić i dodao kako Vulinove izjave “nisu put koji vodi prema EU”.

Usporedo s oružanom borbom, dodala je, na zasjedanjima ZAVNOH-a utrt je put državnosti Hrvatske kao federalne jedinice u sklopu bivše Jugoslavije. “S državno-pravnom podlogom tada stečenom, hrvatski je narod pola stoljeća poslije proglasio državnu neovisnost i obranio Hrvatsku u Domovinskom ratu. Bio je to završetak naše povijesne borbe za slobodu i neovisnost. Današnja svečanost podsjeća nas kako je jedna od dionica tog dugog puta započela upravo ovdje”, poručila je Grabar Kitarović.

No, naglasila je, poštujući povijesnu istinu zreli smo priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata – masovne likvidacije i progoni, konfiskacija imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih narodnih neprijatelja, koje se ne mogu ni s čim opravdati niti pozitivno vrednovati. “Antifašizam želimo čuivati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije”, rekla je Grabar Kitarović.

Istaknula je kako danas, kao suverena država i punopravna članica EU uključena u sve važne međunarodne političke i gospdoarske procese, Hrvatsk i njen društveni život više ne trebaju biti opterećeni prošlošću. “Želimo povijest prosuditi objektivno i trijezno, jer jedino tako, slobodni od jednostranih fokusiranja s bilo koje strane, napokon se možemo složno posvetiti izgradnji budućnosti. A osnova su uvijek tome sloboda i mir koje smo ostvarili zajedništvom u Domovinskom ratu i međusobno poštovanje. To zajedništvo tada stvoreno može i treba biti i sada uvijek nadahnuće našem zajedništvu u samosvjesnoj posvećenosti izgradnji stabilne i uspješne države i svim dobrima bogatog društva. Svatko je za to odgovoran, svatko tomu može i treba dati svoj doprinos, a povijest nam u tome treba biti smjerokaz i pouka”, poručila je predsjednica.

Naglasila je kako hrvatski narod i svi građani Hrvatske moraju biti jedinstveni u želji za boljom i prosperitetnijom Hrvatskom. “Onom Hrvatskom u kojoj nema nimalo mjesta nikakvoj mržnji, diskriminaciji, veličanju fašizma, totalitarizma i diktatura, onom Hrvatskom gdje se jednako štuje i hrvatski narod i sve nacionalne manjine, u kojoj se ne govori mi ili oni, već se na istini, poštenju, domoljublju i zajedništvu gradi bolja Hrvatska”, zaključila je.

Milanović: Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra

Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra, poručio je u ponedjeljak premijer Zoran Milanović u šumi Brezovica, gdje je nazočio obilježavanju Dana antifašističke borbe i 74. obljetnici osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda.

Milanović je u obraćanju okupljenima naglasio kako antifašističkog ustanka poput ovog u Brezovici 22. lipnja 1941. tada nije bilo nigdje, da se dogodio i prije nego što je to učinila Komunistička partija Jugoslavije koja je slušala upute iz Moskve. Prvi sisački partizanski odred, dodao je, bio je uglavnom sastavljen od Hrvata, ali u velikoj mjeri i Srba. Upravo ta veza hrvatskih komunista i srpskog naroda, dodao je, i dovela je do toga da antifašistički partizanski pokret postane masovan i narodni, kao jedinstvo Hrvata i Srba u borbi za slobodu.

»To je hrvatska povijest, moramo je gledati otvorenim očima i o njoj otvoreno razgovarati, a svoju djecu i mlade ne indoktrinirati nego ih tjerati da misle i postavljaju pitanja«, rekao je Milanović.To su, istaknuo je, i »užasno važne stvari« zbog kojih je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata završila ne na pobjedničkoj, nego na pravoj strani, jer je ta prava strana morala pobjediti.»Dobro je moralo pobijediti zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani, na strani dobra, što naravno ne znači da su rođeni bolji, da su rođeni superiorniji jer nisu. Ali, da su birali pravi put, da su birali teži put i 1941. i 1991. to je činjenica. Hrvatski put je bio teži put zadnjih stotinu godina i sve što smo dobili i zaradili zaradili smo sami bez kredita, bez popusta, i na to imamo pravo. To je naša pravda i naša pravica i partizanski pokret je u tome igrao povijesno neprocjenjivu ulogu«, poručio je Milanović.

Dodao je kako nam je dugo trebalo da naučimo osnovnu lekciju povijesti i suživota – da živimo zajedno, da dijelimo sudbinu zajedno, da je ovo država hrvatskog naroda u kojoj sve manjine, pa i najbrojnija srpska manjina, imaju sva prava, da poštuju ovu državu, da je vole, grade i njeguju. »Da je ovo naša država, a ne ona država iz 1941. godine. To nije naša država i nikada nije bila«, naglasio je.

Milanović je rekao kako su zadnjih stotinu godina Hrvatsku po značaju i utjecaju u političkom životu obilježila tri čovjeka – Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i antifašist što, istaknuo je, nikada nije tajio niti se toga stidio.

»Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje – Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku, ovu našu današnju Hrvatsku«, zaključio je Milanović. 

Habulin: O antifašizmu u školama se malo uči

U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin kazao je da se formiranje partizanskog odreda nije dogodilo slučajno, nego ga je planirala Komunistička partija Jugoslavije, jedina stranka koja se otvoreno suprotstavila fašističkoj okupaciji. Druge au stranke, dodao je, prihvatile okupaciju ili joj se nisu otvoreno suprotstavljale.

KPJ je pozvala građane ne bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost narodna i narodnosti, a njihov odaziv bio je izraz protivljenja hrvatskog naroda koji se nije mirio s okupacijom, terorom, ubojstvima i deportacijama u logore, kazao je Habulin i dodao da je Hrvatska dala veliki doprinos antifašizmu.

Upozorio je da ekstremna desnica danas nastoji minorizirati ulogu Narodnooslobodilačke vojske, da su u Hrvatskoj prisutni pokušaji revizije povijesti, što pokazuju i izrazi poput Hrvatska domovinska vojska, iako takvo nešto »nikad nije postojalo«.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić istaknuo je da se u mjesecu lipnju tijekom povijesti na području Siska zbilo nekoliko važnih događaja. Pored početka antifašističke borbe, koja je i danas identitet hrvatskog naroda, u tom se mjesecu 1693. vodila bitka protiv Turaka, a 1991. je osnovan 57. bataljun Hrvatske vojske, koji se 23. lipnja prvi put postrojio u Sisku, a navečer zauzeo mjesto na prvoj liniji bojišnice u Sunji.

U ime zemalja Antifašističke koalicije svečanost je pozdravio veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad i istaknuo da je Hrvatska bila dio svjetske politike protiv najužasnijeg političkog sustava koji je svijet ikada upoznao, jer je nacistička ideja počivala na zamisli da se neki ljudi rađaju superiorniji od drugih, što je opravdavalo pokušaj uništenja cijelog jednog naroda.Europa je danas pred izazovima stagnacije i migracijskih pritisaka pa se važnije danas sjetiti antifašizma nego ikada, kazao je Ofstad i napomenuo da još uvijek prisutna misao da je netko superiorniji od drugog te da se tome treba odlučno suprotstaviti.

Zgrebec: Umjesto govora mržnje Hrvatskoj je potreban govor razuma

Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u hrvatskom javnom prostoru, potreban je govor razuma, poručila je u ponedjeljak potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, tijekom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Brezovici.

“Pred povjesničarima je još uvijek težak i odgovoran zadatak da u društvu, ideologijama ostrašćenog jednog njegovog dijela, činjenicam i objektivnim vrednovanjem događaja iz Drugog svjetskog rata i njegovom poraću unesu glas razuma i svijest da je antifašizam jedna od najvećih vrednota hrvatske povijesti. Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u javnom prostoru, potreban je govor razuma”, istaknula je Zgrebec.

Dodala je kako se europske zemlje znaju nositi s pojavama neonacizma i neofašizma, da takve pojave tamo nailaze na opću i kaznenu osudu svih relevantnih dijelova društva. “I u Hrvatskoj veličanje ustaštva i NDH, makar i u sporadičnim primjerima, mora naići na osudu politike, medija, civilnih udruga i građana. Svoju sreću trebamo graditi na svjetlim primjerima svoje prošlosti s pogledom na budućnost”, naglasila je.

Zgrebec je okupljenim borcima NOB-a i antifašistima zahvalila što njeguju hrvatsku antifašističku prošlost i tradiciju, koja svjedoči da se veliki broj Hrvata uključio u antifašistički pokret i oružanu borbu protiv fašističkog okupatora i domaće marionetske vlasti.

Napomenula je kako se antifašizam kao pokret pojavio u gotovo svim europskim zemljama, okupljajući različite političke opcije, a da su antifašistički pokret u Jugoslaviji i Hrvatskoj vodili komunisti. “To nije moguće zanijekati, ali pokret nije bio komunistički već svenarodni, jer je samo takav mogao mobilizirati ljude da se odupru moćnijoj, organiziranijoj i opremljenijoj vojnoj sili. Antifašizam treba shvatiti kao pokret protiv fašizma i nacizma, pokret utemeljen na najvišim demokratskim načelima i negaciji ideoloških postavki nacizma i fašizma”, poručila je potpredsjednica Sabora.

Istaknula je kako je antifašizam u temeljima nove hrvatske države, što je zapisano u hrvatskom Ustavu u čijim su izvorišnim osnovama nabrojane povijesne činjenice na kojima počiva pravo hrvatskog naroda na punu državnu suverenost. Jedna od njih je, dodala je, u upostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izražena nasuprot poglašenjU NDH 1941., u odlukama ZAVNOH-a 1943., a potom i u Ustavu Narodne Republike Hrvatske 1947. godine.

Polaganje vijenaca 

U šumi Brezovici kod Siska u ponedjeljak je počelo obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941. kada je u Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva naoružana antifašistička postrojba u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu.

U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe vijence su u spomen-parku Brezovica položili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, premijer Zoran Milanović, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanstva HAZU-a, veleposlanstava u RH, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige.

Nakon polaganja vijenaca okupljenima će se obratiti predsjednica Grabar Kitarović, premijer Milanović i potpredsjednica Sabora Zgrebec, te predstavnici županije i grada, zemalja Antifašističke koalicije, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista.