Velika očekivanja, ali realnost je drukčija

Godina i pol nakon ulaska u EU: Gori su standard i – ponašanje političara

Irena Frlan Gašparović

Arhiva NL

Arhiva NL

Očekivanja su bila velika, ali realnost je ipak drugačija: nakon godinu i pol članstva Hrvatske u Europskoj uniji, građani su postali svjesni da pristupanje EU nije donijelo poboljšanja kojima su se nadali i uvjereni su, dapače, da su se mnoge stvari u Hrvatskoj, nakon ulaska u Uniju, čak i pogoršale



ZAGREB » Očekivanja su bila velika, ali realnost je ipak drugačija: nakon godinu i pol članstva Hrvatske u Europskoj uniji, građani su postali svjesni da pristupanje EU nije donijelo poboljšanja kojima su se nadali i uvjereni su, dapače, da su se mnoge stvari u Hrvatskoj, nakon ulaska u Uniju, čak i pogoršale. Pokazuje to usporedba rezultata najnovije ankete o stavovima građana o EU, koju provodi agencija Ipsos Puls za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, s rezultatima ankete iz srpnja 2013. godine. U prvim danima članstva u EU građani su očekivali da će članstvo u velikoj mjeri pridonijeti stranim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, da će se u Hrvatskoj više poštovati zakoni i drugi propisi, da će se lakše dolaziti do posla ne samo u EU, nego i u Hrvatskoj, čak i da će se poboljšati ponašanje političara.


U svim tim elementima u srpnju 2013. godine bilo je znatno više onih koji su od članstva u EU očekivali poboljšanje situacije, nego onih koji su tvrdili da će biti gore. Čak i kad su u pitanju bila očekivanja od životnog standarda, u tom je trenutku bilo podjednako optimista i pesimista. Godinu i pol kasnije, situacija se promijenila. Pesimistični pogled na svakodnevni život u EU je prevladao, pogotovo kad je riječ o standardu života, o mogućnosti pronalaska posla, osobito u Hrvatskoj, ali i o ponašanju političara.


  Čini se da se na EU danas ipak gleda puno realnije nego na samom početku, pa je tako u posljednjem istraživanju znatno narastao broj onih koji smatraju da je članstvo Hrvatskoj donijelo podjednako i koristi i štete – takvih je sada 41 posto, a prije godinu i pol dana bilo ih je 27 posto. Osobno je, pak, polovica građana kao osobnu koristi od ulaska u EU osjetila mogućnost putovanja bez putovnice, oko trećine je osjetilo ukidanje carina na robu iz EU-a i pojeftinjenje roaminga, a jedna četvrtina tvrdi da su, kao korist, osobno osjetili mogućnost zaposlenja ili školovanja u drugoj članici EU-a. Unatoč svemu, podrška članstvu Hrvatske u EU i dalje je stabilna. U prosincu 2014. godine članstvo u Uniji podupiralo je 62 posto ispitanika, protivnika je bilo 32 posto, dok ostali nisu odgovorili.