Foto: S. DRECHSLER
Vožnja mostom doživljaj je sam po sebi
povezane vijesti
Pelješki most kao da je oduvijek na istom mjestu, barem ako je suditi po prometu vozila odmah u srijedu ujutro, prvog dana nakon što je, večer ranije, svečano pušten u promet. Automobili su mostom neprestano prelazili u oba smjera, pri čemu je promet bio nešto gušći u smjeru juga. Slična je situacija bila i na pristupnim cestama kojima smo se odvezli do Stona i natrag – u niti jednom trenutku nismo naišli na prazan komad ceste.
Vožnja mostom doživljaj je sam po sebi. Iako je ograda za zaštitu od vjetra visoka čak 3,2 metra, izrađena je od prozirnih panela pa se s mosta pruža pogled na Malostonski zaljev i impresivna brda na Pelješcu s jedne, te neretvanski kraj i naselja s »kopnene« strane. Vožnja je pri tom i vrlo ugodna, što je razumljivo, jer asfalt je nov, dobro položen, bez ikakvih ulegnuća i ispupčenja, prometna traka široka je tri i pol metra pa se vozi bez stresa i opterećenja.
Pristupne ceste
Jednako je i na pristupnim cestama, na kojima će ograničenje brzine najvećim dijelom biti 90 kilometara na sat, iako je za sad dijelom smanjeno na 80 kilometara na sat. Na cesti nema oštrijih zavoja ni prevelikih uzbrdica, a asfaltna podloga jednako je ugodna za vožnju kao i na samom mostu. Na dionici je nekoliko velikih cestovnih objekata, poput tunela Debeli Brijeg, dugog dva i pol kilometra i mostova Dumanja Jaruga 1 i 2, koji prelaze preko dubokih kanjona.
Izgrađena su i odmorišta koja, za sad, vozačima i putnicima ne nude nikakve sadržaje, osim mogućnosti parkiranja i protezanja nogu, ali vjerojatno će uskoro na njima bit izgrađeni i drugi sadržaji. Koliko je vožnja novom cestom ugodna i brza najbolje se osjeća dolaskom do Stona, gdje još traju radovi na izgradnji zadnjeg dijela pristupnih cesta, stonske obilaznice pa izlaskom s brze ceste promet znatno usporava, a prelazak na vremešne postojeće ceste kroz Ston dodatno naglašava komfor i sigurnost vožnje po novoj cesti.
Na obilaznici Stona radovi koje izvodi grčki Avax su i dalje u punom jeku, a na tom dijelu već je izgrađen sam po sebi impresivan most preko stonskog zaljeva, dug 500 metara, za koji su metalne sekcije proizvedene u splitskom brodogradilištu.
Put natrag jednako je bio brz i ugodan, a po povratku se zaustavljamo na odmorištu Brijesta, s pelješke strane, gotovo punom automobila i putnika koji su se zaustavljali kako bi se fotografirali s mostom u pozadini.
Među njima je bila i mlada obitelj iz Zagreba, Morana i Vedran Markota, sa sinom Lovrom koji su došli kako bi vidjeli most, jer ljetuju u obližnjem Rogotinu, u delti Neretve.
– Ja sam iz Rogotina, tu smo blizu pa smo došli provozati se mostom. Izgleda odlično. Velika je to stvar za sve ljude koji žive ovdje, posebno one koji imaju zemlju na Pelješcu, put će im biti neusporedivo kraći. A i mi ćemo često njime putovati, jer tu u blizini, na Pelješcu, ima prekrasnih plaža na koje sad možemo svaki dan, rekao nam je Vedran.
Ograničenja prometa
Preko mosta je krenula i zagrebačka obitelj Crnjac, čija »glava« Tomislav je također bio oduševljen mostom.
– Mi idemo s Pelješca za Zagreb. Kada smo dolazili na godišnji odmor, na Pelješac, išli smo trajektom, a sada se vraćamo mostom. Ubuduće, kad budemo dolazili na odmor, svakako ćemo putovati mostom, to će nam skratiti i olakšati putovanje, rekao je Zagrepčanin.
Gotovo jednaka gužva vladala je i na odmorištu s druge strane mosta, u Komarni, gdje su još trajali radovi na razmontiranju pozornice i gledališta sa svečanog otvaranja mosta u utorak, no to nije nimalo smetalo putnicima da se zaustave i fotografiraju.
Most je otvoren za promet, ali uz ograničenja koja se tiču prvenstveno teškog kamionskog prometa i prijevoza opasnih tereta.
Foto: S. DRECHSLER
Kako je prethodno objasnio predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, do izgradnje stonske obilaznice, mostom neće prometovati kamioni teži od 7,5 tona i oni koji prevoze opasan teret. Ovo je ograničenje na snazi zbog relativno uskih i neadekvatnih lokalnih cesta u Stonu, na koje se spaja dosad izgrađena dionica pristupne ceste, kako bi se izbjeglo preopterećenje prometnica i stvaranje dodatnih gužvi i zastoja.
Morana i Vedran Markota sa sinom Lovrom / S. DRECHSLER
Što se tiče ograničenja brzine, ono je za sad postavljeno na 80 kilometara na sat, kao mjera predostrožnosti, budući da je dosadašnje iskustvo Hrvatskih cesta pokazalo da na novootvorenim dionicama brzih cesta postoji povećana mogućnost prometnih nesreća, zbog sklonosti vozača da voze brže od dopuštene brzine i nepoznavanja ceste.
