Papago park

FOTO Pjev tropa usred Istre. Kraj Červara je prvi ptičji park u Hrvatskoj, bili smo tamo

Zvonimir Guzić

Foto Zvonimir Guzić

Foto Zvonimir Guzić

Naš cilj nije stvoriti zabavni park, nego mjesto na kojem će priroda uvijek biti u prvom planu, ističe vlasnik Papago parka Bernard Kranjec



Tek nekoliko minuta vožnje od Poreča, pokraj Červara, u gustoj borovoj šumi koja stvara hlad i tijekom najtoplijih ljetnih dana, smjestio se Papago park, prvi specijalizirani ptičji park u Hrvatskoj. Na više od tri hektara netaknutog prirodnog ambijenta posjetitelje dočekuje sasvim drugačiji svijet u kojem užurbanu svakodnevicu zamjenjuju zvukovi egzotičnih ptica i osjećaj kao da ste na trenutak zakoračili u daleke tropske krajeve. Prava je to mala oaza mira i osvježenja, idealna za bijeg od ljetnih gužvi i gradske vreve. Dok šetate sjenovitim stazama, tišinu narušava tek pjev šarenih stanovnika parka koji stvara jedinstven ugođaj.


IDEJA S TENERIFA


Sama priča o Papago parku počela je mnogo prije nego što su se početkom srpnja 2020. godine vrata parka otvorila prvim posjetiteljima. Iza današnjeg jedinstvenog doma za više od 300 egzotičnih ptica krije se gotovo sedam godina mukotrpnog rada, brojnih administrativnih prepreka i nebrojenih sati fizičkog posla.


Foto Zvonimir Guzić


– Ideja se rodila još 2013. godine. Supruga i ja bili smo na Tenerifima gdje smo posjetili Loro park. Tada sam shvatio da bi se takva priča mogla ostvariti i kod nas, prisjeća se vlasnik Papago parka Bernard Kranjec.




Po povratku kući počela je potraga za odgovarajućom lokacijom. Kranjec, koji je odrastao na području Červara, dobro je poznavao ovaj kraj pa je upravo ovdje prepoznao idealno mjesto za ostvarenje svoje zamisli. Zemljište u državnom zakupu postupno je pretvarano u ono što danas izgleda kao prirodno utočište za egzotične ptice.


Foto Zvonimir Guzić


No, put do cilja nije bio nimalo jednostavan. Od prve ideje do otvorenja prošlo je punih sedam godina tijekom kojih je trebalo ishoditi dozvole, urediti teren i izgraditi infrastrukturu, pritom vodeći računa da se prirodni okoliš što manje naruši.


– Ovdje nije bilo velikih građevinskih tvrtki ni teške mehanizacije. Sve smo radili sami s obitelji i prijateljima. Korak po korak stvarali smo ono u čemu posjetitelji danas uživaju, kaže Kranjec.


Najveći izazovi nisu bili samo fizički posao nego i administracija te financiranje cijelog projekta.


– Sve je financirano vlastitim sredstvima i kreditom. Mnogi nisu vjerovali da ovakav projekt može uspjeti, ali mi nismo odustajali.


Foto Zvonimir Guzić


Upornost se na kraju isplatila. Danas, šest godina nakon otvorenja, Papago park prerastao je u jedno od najprepoznatljivijih izletničkih odredišta na Poreštini. Tijekom sezone svakodnevno ga obilaze domaći i strani gosti, obitelji s djecom, ljubitelji prirode te brojne organizirane skupine vrtića i škola.


KONTROLIRANI UZGOJ


U parku danas obitava više od 38 različitih vrsta ptica s preko 300 jedinki, ponajviše papiga koje potječu iz registriranih uzgajališta diljem svijeta. Šarene are, elegantni kakadui, razigrani loriji i brojne druge vrste svojim bojama i karakterom privlače poglede posjetitelja. No, treba istaknuti da se u samim temeljima cijele ove priče nalaze briga za okoliš i očuvanje prirode.


Foto Zvonimir Guzić


– Prema hrvatskim propisima i međunarodnim pravilima nijedna ptica ne smije biti uzeta iz prirode. Sve naše ptice dolaze iz kontroliranog uzgoja, imaju prstenove i svu potrebnu dokumentaciju. Želimo pokazati da sve može funkcionirati u skladu sa zakonom i zaštitom životinja, ističe Kranjec.


Osim brojnih vrsta papiga, park je dom i drugim vrstama pticama. Posebnu pozornost privlači »Patkovčak«, malo jezero nastanjeno različitim vrstama pataka i gusaka, dok se u njihovoj blizini ponosno šepuri i jedan puran. Tu su i dva emua koji dodatno šire egzotično ptičje društvo u parku.


Šetnja uređenim stazama vodi pokraj prostranih volijera koje su pažljivo uklopljene u postojeću šumu. Umjesto betona dominiraju drvo, kamen i prirodni materijali, a svaka je nastamba osmišljena tako da svojim stanovnicima pruži što sličnije uvjete onima u njihovim prirodnim staništima. Cijeli prostor je od mogućih predatora zaštićen sustavom ograda i prirodnim zaklonom guste šume. Ništa ne odudara od okoline, a park djeluje kao da je oduvijek bio dio ove šume. Upravo je to bila glavna ideja njegovih osnivača, stvoriti prostor u kojem će se dobro osjećati i ptice i ljudi. Nakon prvog dojma, koji na posjetitelje ostavljaju raskošne boje i razigrani zvukovi egzotičnih ptica, postaje jasno da Papago park nije zamišljen samo kao mjesto za razgledavanja životinja već ima i značajnu edukativnu ulogu.


Foto Zvonimir Guzić


– Najveća nagrada nije nam broj posjetitelja nego kada vidimo djecu koja odlaze iz parka s osmijehom i nauče nešto novo o prirodi, kaže naš domaćin.


Tijekom godine park posjećuju brojne školske ekskurzije i vrtićke skupine, a stariji učenici obilaze park uz stručno vodstvo te upoznaju različite vrste ptica te se informiraju o njihovim prirodnim staništima.


– Djeci iz vrtića stručni nazivi još ne znače mnogo. Njima je najvažnije da provedu dan u prirodi, da vide životinje i osjete jedan sasvim drugačiji ambijent. Kod starijih učenika naglasak je više na edukaciji, objašnjava Kranjec.


Foto Zvonimir Guzić


Kako bi obilazak bio što zanimljiviji i samostalniji, na svakoj je nastambi postavljena informativna ploča s QR kodom. Dovoljno je mobitelom skenirati oznaku i posjetitelj dobiva kratki video o vrsti koju promatra. Sadržaj je dostupan na četiri jezika, uz titlove, pa informacije mogu pratiti gosti iz više različitih zemalja.


– Željeli smo iskoristiti nove tehnologije kako bi svatko mogao saznati nešto više o pticama koje vidi. Tko želi, može u nekoliko minuta upoznati njihovo podrijetlo, način života i zanimljivosti o svakoj vrsti.


PET JELOVNIKA


Iako posjetiteljima park djeluje kao mjesto odmora i opuštanja, iza kulisa vlada sasvim drukčiji ritam. Dan zaposlenika počinje mnogo prije otvaranja ulaznih vrata. Buđenje je već u ranim jutarnjim satima, a prvi posao je priprema hrane. Svaka vrsta ima svoje prehrambene navike pa se svakodnevno priprema čak pet različitih jelovnika. Nakon hranjenja slijedi čišćenje nastambi i obilazak svih ptica kako bi do otvaranja parka sve bilo spremno za dolazak posjetitelja.


Foto Zvonimir Guzić


– Do deset sati moramo završiti hranjenje, čišćenje i pregled svih nastambi. Tek tada možemo otvoriti vrata gostima. Briga o pticama traje svaki dan, bez obzira na godišnje doba, govori vlasnik.


Park je za posjetitelje otvoren od proljeća do kasne jeseni, dok se tijekom zime zatvara. No to ne znači da tada prestaje posao. Upravo su zimski mjeseci rezervirani za održavanje parka, izgradnju novih sadržaja i pripremu sljedeće turističke sezone.


– Svake godine nastojimo napraviti nešto novo kako bi naši stalni posjetitelji uvijek imali razlog vratiti se, kaže.


U planu su nove nastambe i dolazak novih vrsta ptica, no svaki budući projekt pažljivo se promišlja kako bi ostao vjeran osnovnoj ideji s kojom je park nastao.


Foto Zvonimir Guzić


– Želimo se razvijati, ali smisleno. Svaki novi sadržaj mora imati edukativnu ili prirodoslovnu vrijednost. Naš cilj nije stvoriti zabavni park, nego mjesto na kojem će priroda uvijek biti u prvom planu, poručuje Kranjec.


VRTNA ŽELJEZNICA


Ovogodišnja najveća novost je vrtna željeznica, prva komercijalna željeznica takve vrste u Hrvatskoj. Kružna pruga duga nešto više od jednog kilometra prolazi kroz park, a električnim vlakićem mogu se voziti i djeca i odrasli.


Posebnost tog projekta krije se u činjenici da je gotovo u cijelosti izrađen vlastitim rukama. Izrada je trajala deset mjeseci, a lokomotiva je osam puta umanjena vjerna replika legendarne »Đurice« koja se proizvodila u tvornici »Đuro Đaković«.


Foto Zvonimir Guzić


– Htjeli smo ponuditi sadržaj koji će se uklopiti u našu priču. Nismo željeli klasična dječja igrališta ili napuhance, nego nešto što će biti zanimljivo cijeloj obitelji, a pritom neće narušiti prirodni ambijent, objašnjava.