Zaklada Solidarna

Fond za žene na HRFF dovodi Klementynu Suchanow, jednu od predvodnica poljskog Ženskog štrajka

Portal Novi list

Klementyna Suchanow / Foto Zaklada Solidarna

Klementyna Suchanow / Foto Zaklada Solidarna

Suchanow sudjeluje na panelu "Ženska prava u 2024. godini - kuda idemo, što želimo?"



U subotu, 9. prosinca od 17 do 19 sati u Dokukino KIC imat ćete priliku poslušati Klementynu Suchanow i Lanu Bobić, feministkinje i aktivistkinje, ključne dionice pokreta za prava žena u svojim zemljama.


Fond za žene Zaklade Solidarna u suradnji s Human rights film festivalom suorganizira panel “Ženska prava u 2024. godini – kuda idemo, što želimo?” s ciljem dekonstrukcije metodologije rada opresivnih režima, utjecaja kulturnih ratova i ideoloških postavki kroz autoritativne i nasilne državne metode na živote žena.


Glavna misao iza organizacije panela je iduća: Ispred nas su prilike, ali i izazovi – kako ih iskoristiti i s njima se nositi u svjetlu nadolazećih izbora i poljskog iskustva, tromosti feminističkih pokreta do trenutka suočavanja s prijetnjama kao što je to zabrana prekida trudnoće na zahtjev.




Suchanow je suorganizirala prosvjede protiv restrikcija ljudskih prava i prava žena u Poljskoj, pravosudnoj neovisnosti i pravo na javno okupljanje.


U svojoj knjizi “Ovo je rat. Žene, Fundamentalisti i novi Srednji vijek” iz 2020. godine istražila je veze i aktivnosti ultrakonzervativnih organizacija i pojedinaca u Poljskoj i svijetu te njihovu vezu s Kremljem. Forbes ju je uvrstio na listu jedne od 30 žena koje mijenjaju svijet 2020. godine.


S druge strane, Bobić je teologinja i feministkinja, voditeljica udruge U dobroj vjeri koja spaja pravo na vjeru i samoodređenje, u zemlji u kojoj se potiho odvija poljski scenarij sprege ideoloških modela ograničavanja prava, žeđi za moći i izmjene društvene paradigme u pogledu shvaćanja dosega i širine ljudskih prava.


Lana se ističe svojim angažmanom na polju borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i reproduktivne pravde te kroz svoj medijski i aktivistički rad kontinuirano mijenja dominantne narative vezane uz osnovne pojmove prava žena, dok na zagovaračkom polju predano i kontinuirano djeluje na zajedničkim temama feminističkog pokreta i povezivanju različitih dionica radi boljeg utjecaja na zakonodavne izmjene.


Poljakinje su dobro iskoristile ovogodišnje izbore za društvene promjene, je li i Hrvatska spremna na isto? I u Poljskoj i u Hrvatskoj djeluju takozvani “klečatelji” – koje su njihove sličnosti, a koje razlike?


Na koji se način i zašto generiraju toliko specifični modeli djelovanja ultrakonzervativnih pokreta u određenim zemljama i, najvažnije – kako odgovoriti? To su samo neka od pitanja o kojima će se razgovarati u subotu u Dokukinu KIC.