ZAGREB Kao prijatelj Hrvatske, mogu reći da pozitivna i međunarodno konkurentna investicijska klima u Hrvatskoj ne postoji. Pitate li i ostale veleposlanike u Zagrebu, zaključit ćete da ulagačka klima u Hrvatskoj ne samo da nije privlačna, nego je i neprijateljska, izjavio je James, B. Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj.
– Neki od najrazočaranijih investitora koje poznajem jesu Amerikanci koji su došli u Hrvatsku. Pokušali su ulaganja, a nisu uspjeli, dodao je Foley. Jedan od najvećih problema jest vrijeme koje investitorima treba za dobivanje odgovora i odluka vlasti. Znam ulagačke projekte na koje jednostavno nema odgovora. Znam one koji su dobili pozitivan odgovor na 15 različitih razina vlasti, ali odgovor s posljednje, šesnaeste razine, nikad nije došao, požalio se američki veleposlanik na predavanju o »Poslovanju i ulagačkoj klimi u Hrvatskoj«, koje su organizirali veleposlanstvo SAD-a i Institut za inovacije.
Foley je pozitivno ocijenio prve korake Vlade, smatrajući da su smanjenje proračuna, povećanje poreza i zalaganje za veće investicije na strateškim područjima logični potezi. Iako država ima veliku ulogu u regulaciji tržišta i gospodarstva, Foley sdmatra da gospodarski rast i nova radna mjesta može donijeti ponajprije privatni sektor. Upravo zbog toga, kaže, Hrvatska treba poboljšati ulagačku klimu.
– Vrijeme je za promjene. Nakon državnog osamostaljenja i ulaska u NATO i EU, Hrvatska je na putu trećeg povijesnog izazova: kako da u današnjem svijetu postane konkurentno gospodarstvo, koje će stvarati uvjete za zapošljavanje ljudi i za napredak, izjavio je Foley. Nova Vlada zna o kakvom se ulogu ovdje radi i počela je reforme, rekao je Foley, poželjevši Hrvatskoj uspjeh na tom putovanju.
Veleposlanik je vlastima pritom sugerirao nekoliko za poboljašnje investicijske klime, koje su Amerinakci već objavili u prosincu, a koji znatnim dijelom proizlaze, kako je rekao, iz najbolje prakse u EU. Preporučio je stabilniji porezni i carinski sustav, poštivanje dogovorenih rokova i drugih obveza prema investitorima. Preporučio je i fleksibiliziranje tržišta rada.
– Znam da je to osjetljivo područje. Zakonska zaštita za sretnike koji danas imaju posao jest važna, ali što je s onima koji posao ne mogu naći? Što je s mladim Hrvatima koji nemaju izgleda za posao, jer Hrvatska ne potiče investicije i gospodarski rast, pitao je Foley, smatrajući da poslodavci trebaju »lakše zaposliti radnike, a ponekad ih lakše i otpustiti«.
Predstavnici hrvatskih poslodavaca u publici prešutno su odobrili Foleyevo zauzimanje za promjenu Zakona o radu, ali s time se nije složio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji se s američkim veleposlanikom upustio u polemiku.
– Europska komisija kaže da je hrvatsko tržište rada fkleksibilizirano na razini ostalih članica EU, poučio je Sever veleposlanika. Hrvatskoj, kaže nije nužan kompetitivniji Zakon o radu, jer ima zemalja u kojima je rad puno jeftiniji. Hrvatska ima 343 tisuće nezaposlenih. Problem je u tome što je posao lako izgubiti, a teško dobiti. Fleksibilizacija zakona neće donijeti puno koristi, jer će zaposleni još lakše ostati bez posla, tvrdi Sever. Foley je na to upozorio kako i mnoge članice EU razmatraju mogućnost fleksibilizacije tržišta rada.
