ZAGREB – Možda je samo dojam da rad nezavisnih eurozastupnika Ivana Vilibora Sinčića i Mislava Kolakušića nije u fokusu hrvatskih medija i javnosti, jer oni u Europskom parlamentu predano rade, no u svakom slučaju uvijek je zanimljivo provjeriti čime se u Bruxellesu i Strasbourgu zapravo bave. O Kolakušiću smo nedavno saznali da se definitivno deklarira kao antisistemski antivakser, a čini se da ima partnera na tom poslu jer slične objave ima i Ivan Vilibor Sinčić, nekad gorljivi aktivist protiv deložacija i ovrha, a danas briselski rezident.

Ni Sinčić, kao ni Kolakušić, ne komunicira s medijima koje prezire, nego izravno sa zainteresiranim građanima putem društvenih mreža. I on je na istom tragu populističke, antisistemske politike, protivnik cijepljenja, uopće ideje o postojanju koronavirusa, a posebno protivnik velikih farmaceutskih kompanija i, sukladno tome, vlada koje ih podržavaju ili koriste, pa tako i same Europske komisije. S obzirom da se medijima ne obraća, provjerili smo na društvenim mrežama čime se bavi: primjerice, pomaže u gradnji kuće za jednu obitelj u Glini.

Na Facebooku je u četvrtak objavio fotografije gradnje jedne kuće, uz poruku: »I dok se Plenković prepire hoće li njihovi HDZ-ovci moći piti kave po birtijama, a istovremeno su za svoje poslušnike po ministarstvima pouzimali više od pola uplaćenih donacija, naša kuća za obitelj Vignjević pri kraju je. Vjerojatno će ostati jedina izgrađena u Glini. Ovih dana bio je i u PGŽ-u, 16. veljače objavio je fotografiju iz Čabra, uz poruku: »Grijeh bi bio doći u Čabar i odbiti poziv domaćina. Općinu Čabar jučer i danas prolazimo pješke. Upoznali smo na stotine građana, a potencijal koji taj kraj krije, nemjerljiv je«, kaže Sinčić uz rakiju. Samo dan ranije, on je u Bruxellesu gdje se bavi svojom omiljenom temom – protivljenju nošenja medicinskih maski, za koje tvrdi da su »politička odluka«.

Polemika u EP-u

– Za razliku od tih stručnjaka koji se nalaze u stožerima, koji su često tamo došli po političkoj liniji, imamo cijeli niz svjetskih autoriteta, znanstvenih radova koji su skeptični oko svega ovoga – oko krize, što oko maski, što oko cjepiva i samog pitanja je li ovo uopće pandemija, kaže Sinčić. Govorio je i o gladi u Jemenu, uz tvrdnju da je koronakriza prenapuhana, a na sjednici 12. veljače polemizirao je i s predsjednicom EK-a Ursulom von der Leyen.

– Predsjednice Komisije, mislite li da je u interesu farmaceutskih kompanija da ova kriza ikada završi? Ovdje se ne radi o zdravlju, nego o kontroli i novcu, rekao je Sinčić. »Da se radi toliko o zdravlju, ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane brojeve zaraženih i umrlih, ne bi se odgodilo desetak tisuća operacija oboljelih od raka. Mnogi dijagnostički pregledi koji bi detektirali bolest ne bi bili odgođeni, a lockdowni i kampanje straha ne bi devastirali mentalno stanje naših građana, osobito najmlađih.

Toliko se priča o razvoju cjepiva, stavljanju fokusa na cjepivo. Zašto se ne stavi barem malo fokusa na razvoj lijeka? Neke zemlje po svijetu razvijaju lijek. Zar jeftin i učinkovit lijek nije u interesu farmaceutske industrije ili tu jednostavno nema novaca? Što se tiče kontrole, u Hrvatskoj imamo situaciju da su umirovljenici odbili cijepiti se s cjepivom AstraZeneca zato što nema jednostavno dovoljno informacija. Sad se govori o kontroli, o covid-putovnicama. Zar ćete ograničiti putovanje ljudi zato što odbijaju u svoje tijelo staviti nešto za što uopće ne znate kako će na njih djelovati? Je li to etično? Građani moraju moći sami birati svoj tretman, kaže Sinčić u svom nastupu u Europskom parlamentu.

Vojska istomišljenika

Taj je njegov video pogledan više od 400 tisuća puta i prikupio je više od 10 tisuća lajkova, a i podijeljen je više od pet tisuća puta, stoga se doista ne može reći da nema vojsku istomišljenika, mada to najčešće nije popraćeno u mainstream medijima – upravo zato jer Sinčić to i ne želi, jer im ne vjeruje.
No, službena statistika svim protivnicima teorije da COVID-19 uopće postoji, kaže sljedeće: prema analizi statističke agencije Eurostat zaključuje se da je od ožujka do studenog 2020. u Europskoj uniji umrlo preko 450 tisuća ljudi više nego u istom razdoblju između 2016. i 2019. U travnju je taj višak smrtnosti iznosio oko 25 posto, a u studenom oko 40 posto.

Na pitanja o tome koga zastupa u Europarlamentu, očito, ne planira odgovarati hrvatskim medijima, no za to vrijeme se pokazuje da je zanemario i svoje bivše stranačke kolege iz Živog zida. Naime, na adrese aktivista i većinom bivših članova Živog zida uz pomoć kojih je nekad privlačio pažnju javnosti sprečavanjem deložacija vlastitim tijelima, ovih dana stižu visoke kazne za to što su ometali deložaciju, konkretno za slučaj na Črnomercu 105. Kazne od po šest tisuća kuna samo su prve u nizu – budući da se u konkretnom slučaju na Črnomercu radilo o sprečavanju deložacija u pet stanova, protiv aktivista je pokrenuto isto toliko postupaka za ometanje deložacije svakog pojedinog stana, što u konačnici daje iznos od 30.000 kuna za svakog od aktivista. Mediji su o tome ovih dana pisali, uz tvrdnju kako Sinčić i njegova ekipa u Živom zidu ne žele pomoći u plaćanju tih kazni, pa su oni slali demantije i dodatna pitanja, a epilog zasad još nije poznat. Bit će zanimljivo pratiti hoće li Sinčić u ulozi »briselskog ćate novog kova« pomoći svojim kolegama u daljnjem postupku.