Sjedište Europske središnje banke u Frankfurtu / REUTERS
Izgledi za gospodarstvo EU-a ove godine ipak nisu optimistični. Slaba europska ekonomija mogla bi biti uzdrmana političkim potresima nakon izbora u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj
Prvi put od 2011. godine europsko gospodarstvo počelo je napredovati brže od američkoga. Prema prvim procjenama, gospodarstvo SAD-a prošle je godine podbacilo i zabilježilo stopu rasta od samo 1,6 posto,. S druge strane, ekonomije 28 članica Europske unije u prosjeku su porasle za 1,9 posto.
Gospodarski oporavak koji traje već više od tri godine, zabilježilo je i 19 zemalja koje su prihvatile euro (eurozona). Iako se najteže izvlače iz recesije, članice eurozone lani su zabilježile prosječan rast od 1,6 posto. Njihova stopa nezaposlenosti spustila na 9,6 posto, na najnižu razinu od početka krize. Hrvatska je lani, prema procjenama, zabilježila natprosječan rast od gotovo 3 posto. Čak i gospodarstvo Velike Britanije, kojem su ekonomisti najavili crne dane nakon odluke o izlasku zemlje iz EU-a, prošle je godine poraslo za 2 posto, više od američkog i europskog.
Europska središnja banka (ECB) odbacila je optužbe iz Sjedinjenih Država da manipuliraju zajedničkom europskom valutom te upozorila da bi deregulacija bankarske industrije, o kojoj se sada otvoreno raspravlja u Washingtonu, mogla posijati klice nove financijske krize. Ustvrdivši kako je slaba regulacija bila ključni uzročnik globalne financijske krize prije deset godina, ECB-ov predsjednik Mario Draghi je istaknuo da zamisao o ublažavanju bankarskih pravila nije samo zabrinjavajuća, već je i potencijalno opasna, jer prijeti relativnoj stabilnosti koja podupire spor ali stabilan oporavak, prenijeli su inozemni mediji.
Draghijeve izjave najoštrije su dosad poruke odaslane iz Europe nakon što je novi američki predsjednik Donald Trump naložio analizu bankarskih pravila s jasnim ciljem njihova ublažavanja. Time se povećavaju izgledi za povlačenjem SAD-a iz određenih napora u međunarodnoj suradnji.
»Posljednje što trebamo u ovome trenutku jest ublažavanje propisa. Plan o ponavljanju uvjeta koji su postojali prije izbijanja krize nešto je što jako zabrinjava«, kazao je Draghi u istupu pred odborom EP-a za gospodarska pitanja u Bruxellesu. (Hina)
Jača populizam
Međutim, unatoč povoljnijem stanju, izgledi za gospodarstvo EU-a ove godine nisu optimistični. Slaba europska ekonomija mogla bi biti uzdrmana političkim potresima nakon izbora u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj, jednodušno ocjenjuju medijski komentatori, među ostalima i Wall Street Journal. Vladajuće stranke ne mogu se veseliti podacima o gospodarskom rastu, jer većina građana taj napredak ne osjeća na svojoj koži. Naprotiv, sve više podupiru populističke stranke koje traže zaštitu ljudi od slobodnog tržišta te preispitivanje članstva njihove zemlje u eurozoni i Europskoj uniji.
Optimistična nije ni Svjetska banka, koja sve manje govori o ekonomiji, a sve više upire prst na politiku i na velike neizvjesnosti koje svijet čekaju nakon Brexita i dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Prošle godine, kad su se dogodili preokreti u Britaniji i SAD-u, svjetska ekonomija se usporila na samo 2,3 posto, na najnižu razinu od početka Velike recesije, ponajprije zbog usporavanja kineskog i američkog gospodarstva. Ove godine, kaže, ekonomija bi se mogla »oporaviti« na stopu rasta od 2,7 posto, ali je moguće da oporavka i ne bude. Nema dovoljno investicija, upozorava Banka, a glavni rizik za oporavak je »politička neizvjesnost« u Europi i SAD-u.
EU SAD
2008. -0,5 +0,3
2009. -4,4 -2,8
2010. +2,2 +2,5
2011. +1,7 +1,6
2012. -0,5 +2,2
2013. +0,2 +1,7
2014. +1,6 +2,4
2015. +2,2 +2,6
2016. +1,9 +1,6
Izvor podataka: Svjetska banka
Verbalni okršaji
Primjerice, počeli su žestoki verbalni okršaji između Washingtona na jednoj, te Bruxellesa i Berlina na drugoj strani, koji najvešćuju ne samo političko zaoštravanje između SAD-a i EU-a, nego i uvođenje mogućih trgovinskih prepreka. Peter Navarro, čelnik američkog Nacionalnog trgovinskog vijeća, optužio je Njemačku da putem podcijenjenog tečaja eura – koji je Navarra opisao kao prikrivenu njemačku marku – »eksploatira« ne samo članice EU-a, nego i SAD. Povod za Navarrov napad jest rekordan njemački višak u vanjskoj trgovini sa svijetom od 300 milijardi dolara ostvaren u prošloj godini, pri čemu sve veći manjak bilježi i SAD.
Njemački ministar financija Wolfgang Schauble je priznao da je vrijednost eura podcijenjena, ali je dodao kako su za to odgovorni Europska središnja banka (ESB) i njezin predsjednik Mario Draghi, koji nemilice tiskaju novac već dvije godine. Kancelarka Angela Merkel također je rekla da Njemačka ne određuje tečaj eura jer je to u ovlasti »neovisnog« ESB-a. Kritičari zamjeraju Washingtonu kako je zaboravio na činjenicu da je u prošle dvije godine znatno ojačao i dolar. To je poskupilo američki izvoz i dodatno pomoglo stvaranju američkog trgovinskog manjka s Njemačkom. Naime, slabljenje domaće valute potiče izvoz, a jačanje valute ga otežava.
