Tri četvrtine odnosno čak 74 posto građana Europske unije smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u Uniji, uz vrlo visoku potporu zajedničkoj obrambenoj i sigurnosnoj politici te rekordnu podršku euru, najnoviji su podaci Eurobarometra.

U sve napetijem geopolitičkom okruženju raste i očekivanje da EU bude snažniji, odlučniji i ekonomski samostalniji akter. Građani tako EU projekt doživljavaju kao praktičan »štit« što potvrđuju i rezultati istraživanja koji kažu da 59 posto građana s optimizmom vidi budućnosti EU-a, da se 73 posto osjeća građanima EU-a, a skoro polovica građana, točnije njih 48 posto, navodi da vjeruje u EU.

Jačanje samostalnosti

Rezultati Eurobarometra naglašavaju i prioritete koji su građanima važni. Za dvije trećine njih, ili 67 posto, je činjenica da je EU mjesto stabilnosti u nestabilnom svijetu, a snažno se podupiru politike koje povećavaju otpornost, poput diverzifikacije trgovinskih odnosa (83 posto) i zajedničke obrambene i sigurnosne politike (79 posto). Građani kao najpozitivnije kratkoročne učinke ističu mir i stabilnost (42 posto), radna mjesta (26 posto), sigurnost opskrbe hranom (25 posto) i upravljanje neregularnim migracijama (24 posto).

Za EU je važan signal i rekordna potpora euru od 74 posto građana u EU-u i 82 posto u europodručju, uz podijeljenu percepciju europskog gospodarstva od 46 posto dobro i loše te od 49 posto za očekivanje stabilnosti u idućih 12 mjeseci.

Ovakvi rezultati istraživanja stvaraju politički prostor institucijama EU-a da ubrzaju djelovanje u nekoliko smjerova. Podrška osam od 10 ispitanika za obranu i sigurnost znak je podrške zajedničkoj obrambenoj politici, zajedničkoj nabavi, standardizaciji i jačanju europske obrambene industrije. Podrška čak 83 posto građana za diverzifikaciju trgovine znači jačanje ekonomske samostalnosti i smanjivanje ovisnosti o rizičnim dobavljačima u energiji, hrani, kritičnim sirovinama i tehnologiji. To znači da građani žele manje ranjivosti na šokove u lancima opskrbe i guraju EU prema sporazumima, prijateljskom podupiranju i industrijskim politikama.

Što se pak tiče proračuna EU-a, on je za građane EU preslika novih rizika jer njih 42 posto bi najradije vidjeli više ulaganja u zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravstvo, potom u obrazovanje, osposobljavanje, mlade, kulturu i medije (36 posto), te u obranu i sigurnost (35 posto). To povećava pritisak da se u idućim proračunima i instrumentima više novca usmjeri na otpornost društva i sigurnost.

Potpora Ukrajini

Podrška odgovoru EU-a na rat u Ukrajini je i dalje stabilna, što pokazuju podaci da je 73 posto građana za ekonomske sankcije Rusiji i 57 posto za financiranje nabave i isporuku vojne opreme. Ta podrška govori da građani očekuju kontinuitet politike prema Rusiji i dugoročnu potporu Ukrajini, uz svijest da je invazija prijetnja sigurnosti EU (77 posto). Kao najveći problem za EU svaki četvrti ispitanik navodi rat u Ukrajini (26 posto), svaki peti imigraciju (20 posto), međunarodnu situaciju (19 posto) te sigurnost i obranu (18 posto).

Za Hrvatsku je iznimno važno da je članica EU-a, te da je u europodručju i Schengenu jer se korist naših građana od članstva ogleda baš kroz euro, slobodu kretanja i poziciju na vanjskoj granici. Rekordna potpora euru na razini EU-a jača legitimitet jedinstvene valute i smanjuje politički rizik od nazadovanja. Za Hrvatsku to znači stabilniji okvir za investicije i financiranje, uz očekivanje da se inflacija i troškovi života drže pod kontrolom. Kada 24 posto građana EU-a kao kratkoročni prioritet navodi upravljanje neregularnim migracijama, Hrvatskoj to znači snaženje njezine uloge u raspravama o zaštiti granice, solidarnosti i raspodjeli tereta kao i bolja koordinacija i jača potpora državama na vanjskim granicama. Istodobno, uloga Hrvatske postaje sve zahtjevnija jer Schengen znači i veću odgovornost na vanjskoj granici, a rast europske potpore obrambenoj politici jača pritisak da se obrana, kibernetička sigurnost, civilna zaštita i industrijska otpornost tretiraju kao razvojne teme a ne samo kao trošak.