»Jedna od glavnih prednosti našeg koncepta ruralnog razvoja jest da imamo šest ključnih prioriteta, no svaka država članica ili regija osmišljava programe u skladu sa svojom situacijom«, izjavio je povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU-a Phil Hogan.
»Programima koji su danas doneseni omogućuje se financiranje niza dinamičnih projekata, od projekata modernizacije u poljoprivredi i poticanja generacijske obnove u Hrvatskoj i Rumunjskoj do uvođenja širokopojasnog interneta u rijetko naseljenim područjima regije Emilia Romagna i potpore organskom uzgoju u Švedskoj ili poticanja ekološki prihvatljivog upravljanja zemljištem na milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u Irskoj. Povećavanje baze znanja o našem sektoru poljoprivrede važan je aspekt programa ruralnog razvoja. Drago mi je da se gotovo svim programima donesenima danas podupiru projekti za poticanje inovacija u okviru Europskog inovacijskog partnerstva«, naglasio je Hogan.
Politika ruralnog razvoja drugi je stup zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a prvi stup se odnosi na izravna plaćanja poljoprivrednicima.
Jakovina: Dobro odrađen posao oko programa ruralnog razvoja
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izvijestio je da je Europska komisija (EK) odobrila Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine, ocijenivši pritom da je riječ o dobro obavljenom poslu.
»Uz još 23 programa ruralnog razvoja, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske je odobren«, rekao je Jakovina na novinskoj konferenciji, napominjući da je Hrvatska time od ukupno 118 programa regionalnih i državnih programa, ušla u grupu programa koji su prvi službeno odobreni, premda je prvi put radila na programu. To, po njegovim riječima, pokazuje da je program rađen dobro, kvalitetno i profesionalno.
Program je, podsjeća Jakovina, »težak« 2,4 milijarde eura, od čega 2,026 milijardi eura iz europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak čini hrvatska komponenta.
Hrvatskoj će taj iznos biti na raspolaganju u sedmogodišnjem razdoblju. Taj program je strateški dokument koji Hrvatskoj omogućava korištenje gotovo 333 milijuna eura godišnje, kroz 16 mjera za primarnu proizvodnju i preradu, ali i razvoj jedinica lokalne samouprave.
Jakovina kaže da je Ministarstvo tijekom izrade programa bilo bezrazložno kritizirano, a bilo je i, kako je rekao, »niz podmetanja interesnim i političkih skupina, kako na domaćem terenu sa sabornice, tako i iz Brisela«.
»Prihvaćanje programa je najbolji znak da je odrađen dobar posao«, kaže Jakovina ističući da se već raspisuju natječaji za sredstva koja on donosi jer se već u siječnju znalo da su s EK-om riješena sva otvorena pitanja. »Naši poljoprivrednici, obrti i tvrtke koji rade u sektoru agrara spremni su za sredstva iz program«, navodi Jakovina, koji očekuje visok postotak iskorištenja.
Na pitanje gdje će biti prioriteti i naglasci u korištenju sredstava, Jakovina je istaknuo mjeru 4 – ulaganja u fizičku imovinu, mjeru 6 – za male i mikro poljoprivrednike i mjera 7 – za jedinice lokalne samouprave za manje projekte u komunalnoj infrastrukturi.
Podsjetio je da su prva tri natječaja po mjeri četiri zatvorena s 15. travnja i da je pristiglo 1.280 projekata ukupne vrijednosti gotovo 3,9 milijardi kuna.
Zamoljen za komentar kritika iz redova HDZ-a da je zbog nemara Ministarstva poljoprivrede i Agencije za zemljište puno zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji zapušteno, odgovorio je da bi ga iznenadilo da HDZ-ovci nisu održali novinsku konferenciju na kojoj su iznijeli te tvrdnje, jer su željeli baciti sjenu na vijest o usvajanju Programa ruralnog razvoja.
Jakovina navodi da je u Virovitičko-podravskoj županiji raspolaganje poljoprivrednog zemljištem na razini od 40 posto te da su od 2001. godine jedinice lokalne samouprave mogle punih 10-11 godina raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem, ali da su jedva 40 posto stavili u funkciju.
