Ministarstvo pravosuđa danas nije željelo komentirati najave da je zbog kršenja europskog uhidbenog naloga Europska komisija odlučila pokrenuti sankcije protiv Hrvatske predviđen člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora.

U ministarstvu ističu tek da sve što se ima za reći stoji u pismima potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding u kojima je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, među ostalim, naglasio da je iznenađen najavama o aktiviranju “zaštitnih mjera” iz pristupnog ugovora jer nije došlo do ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.

Istaknuo je da Hrvatska izvršava Europski uhidbeni nalog, da je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te da je Komisiji poslan “jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu”.

Miljenić je podsjetio i da se zaštitne mjere nisu primjenjivale na Sloveniju i Češku koje su također unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima.

U ranijem pismu Vivian Redinig od 2. rujna, Miljenić je naveo da će Ministarstvo pravosuđa u roku od dva tjedna uputiti izmjenu zakona u proceduru kako bi se ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. ukinulo od 15. srpnja iduće godine.

Mediji su, kao jedan od problema u ovom slučaju spominjali i pogrešku u prijevodu propisa o Europskom uhidbenom nalogu, ističući da u hrvatskoj inačici navedeno kako se ograničenja u primjeni mogu donijeti i nakon što Vijeće donese okvirnu odluku, dok u engleskom originalu stoji da se to odnosi samo na one zemlje koje su članice EU-a bile u vrijeme donošenja odluke.

Na upit koje mjere Komisija ima na umu, Andreeva je rekla da o tome sada ne može govoriti konkretnije i da će se o tome odlučiti nakon konzultacija sa zemljama članicama.

Istaknula je da je “ovdje riječ o izigravanju povjerenja, jer ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a onda morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni”.

Andreeva je dodala da se ova situacija ne može usporediti sa situacijom u kojoj su se svojedobno našle Češka i Slovenija, koje su također donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su iz pod pritiskom Komisije morali promjeniti.

“Europska komisija traži od svih zemalja da članica da korektno provode Europski uhidbeni nalog. To se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su promijenile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala. U svakom slučaju, situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva s današnjom situacijom u Hrvatskoj, jer sada imamo zakon koji je usklađen 2010. godine, kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s pravilima EU-a, a koji je onda tri dana prije članstva promijenjen suprotno europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita”, rekla je Andreeva.

Službe Komisije sada pripremaju dokument za konzultacije sa zemljama članicama. Nakon što zemlje članice dobiju ta pisma imaju deset dana za odgovor. Komisija za pokretanje zaštitnih mjera ne treba imati odluku zemalja članica, jer je ovdje riječ o postupku savjetovanja. Nakon što protekne rok za konzultacije donijet će se odluke o mjerama koje će biti poduzete protiv Hrvatske.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da će to najvjerojatnije biti uskraćivanje novaca za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Alternativa tome bila bi uvođenje postpristupnog monitoringa, čemu se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u, dodaje taj izvor.

Za pripremu za ulazak u Schengenski prostor Hrvatska bi u sljedeće dvije godine trebala dobiti 80 milijuna eura, dok je 40 milijuna eura za ovu godinu već dobila.

Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave.

 Karamarko o sankcijama: Neozbiljna vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za Hrvatsku

Neozbiljna vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za RH, komentirao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko današnju odluku Europske komisije da pokrene proces uvođenja sankcija Hrvatskoj zbog slučaja ‘lex Perković’.

“Doista sam neraspoložen zbog takve odluke, iako je ona očito reakcija na nevjerojatno iracionalno ponašanje hrvatske vlade i premijera”, kazao je Karamarko novinarima, nakon završetka HDZ-ove klauzure u Velikom Trgovišću.

Podsjetio je da je HDZ još u lipnju, kada je Sabor donio zakonske izmjene kojima je primjena europskog uhidbenog naloga ograničena na zločine počinjene prije 2002, upozoravao da bi mogle usljediti oštre reakcije EK.

“Ako netko misli da je rekao povijesno ne Europskoj komisiji, onda se vara. Pogriješio je vrijeme, pogriješio je prostor. To su neki drugi ljudi, vjerojatno njihovi idoli, uzori, nekim drugim brkatim ljudima tamo izgovarali takve riječi. Ovo nije ta situacija”, rekao je Karamarko, ističući da je Hrvatska suverena država, koja je svojom voljom ušla u EU i potpisala pristupni ugovor koji je dužna poštovati.

“Ovo je, ne samo bacanje ljage na Hrvatsku kao zemlju u koju se ne može imati povjerenja, ovo će i i materijalno oštetititi Hrvatsku”, ocijenio je Karamarko.

Obrazložio je da bi Hrvatska, ne uđe li u schengenski režim, slijedeće godine mogla izgubiti 80 milijuna eura,.

“Pitanje je kada ćemo pristupiti schengenskom režimu i pitanje pelješkog mosta, za koji bi, kad bi ušli i schengenski režim, možda i dobili sredstva u kojima bi participirala EU. Prema tome, što reći – neozbiljna vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za RH. Vlade prolaze, ova vlada će brzo proći i otići, ali ostavila je i ostavit će jedan neugodan pečat, hipoteku, a rekao bih i materijalne probleme našoj zemlji”, zaključio je Karamarko.

Oporba optužuje Milanovića za sankcije i traži izmjenu zakona

 Hrvatskoj oporbeni Hrvatski laburisti, HSP dr. Ante Starčević, HDSSB i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor optužili su premijera Zorana Milanovića da nanosi štetu Hrvatskoj te se zauzeli za izmjenu zakona o europskom uhidbenom nalogu.

Predsjednica HSP-a dr. Ante Starčević Ruža Tomašić izjavila je da premijer Zoran Milanović prolongiranjem ukidanja ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga radi ogromnu štetu hrvatskim građanima.

“SDP i Kukuriku koalicija dopustili su Milanoviću da radi što hoće, umjesto da ga maknu kako više ne bi radio štetu koju u konačnici neće osjetiti on nego ionako osiromašeni hrvatski građani”, rekla je Tomašić Hini.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar izjavio je kako sporni “lex Perković” treba hitno mijenjati u skladu s preuzetim obvezama tijekom pregovora.

“Hrvatska preuzete obveze mora izvršiti”, rekao je Lesar Hini dodajući kako je jednakost svih članica EU, koju premijer Zoran Milanović navodi kao razlog sukoba sa Europskom komisijom, trebalo rješavati lobiranjem.

Najava Europske komisije o pokretanju postupka protiv Hrvatske, na žalost nikako nije dobra, kazao je čelnik Laburista.

Nezavisna saborska zastupnica i bivša premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je bi se hrvatska Vlada trebala sastati već danas, najkasnije sutra, utvrditi izmjene zakona o europskom uhidbenom nalogu i hitno ih poslati Saboru.

Sabor te izmjene može raspraviti i prihvatiti već u srijedu, odmah nakon ‘aktualnog prijepodneva’ kojim počinje redovno jesensko zasjedanja, kaže Kosor. Time će Hrvatska poslati poruku Komisiji da je popravila stvar i barem umanjiti štetu, iako će trajna šteta ostati, jer Hrvatska u Uniju ulazi obilježena kao krajnje nevjerodostojna članica, rekla je.

Vijest da se Europska komisija odlučila pokrenuti sankcije protiv Hrvatske za bivšu premijerku nisu iznenađenje. “Ako je nešto bilo očekivano, onda je to to”, izjavila je Kosor pozivajući se na poznavanje funkcioniranja Komisije i njenih povjerenika.

Predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a u Hrvatskom saboru Josip Salapić ocijenio je kako je “sramotno i apsurdno da već u prvim danima članstva Hrvatskoj prijete sankcije EU Komisije, a posebno zabrinjava arogantno ponašanje vladajuće stranke i njihove izjave da se to neće dogoditi”.

Salapić je Hini rekao kako je “baš ovih dana SDP-ova EU parlamentarka izajavljivala kako nema bojazni od sankcija”.

“Umjesto arogancije vladajućih koja traje mjesecima vezano za kršenje europskog uhidbenog naloga, bilo bi bolje za sve da smo se borili kako privući što više novca iz EU fondova i tako popraviti katastrofalnu gospodarsku situaciju u zemlji” rekao je Salapić.

Dodao je kako je “Klub zastupnika HDSSB-a upozoravao na posljedice, te tražio očitovanje i ministra pravosuđa koje je izostalo”. Umjesto bavljenja prošlošću obveza nam je brinuti se za bolju budućnost svih hrvatskih građana, rekao je.

U Mimičinom uredu bez komentara o najavi sankcija protiv RH

Hrvatski član Europske komisije Neven Mimica, povjerenik za zaštitu potrošača, nije danas dostupan za komentar najave o aktiviranju članka 39. iz hrvatskog pristupnog ugovora, a iz njegova ureda su poručili da nemaju komentara. 

“Nemamo komentar u vezi s tim”, rekao je Mimičin glasnogovorik David Hudson.

Kako se doznaje, Mimica se u petak na kolegiju povjerenika nije usprotivio mogućnosti aktivacije članka 39.

Pupovac: EK nastavlja s pritiskom prema Vladi

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Milorad Pupovac (SDSS) rekao je danas, komentirajući odluku Europske komisije (EK) o pokretanju postupka protiv Hrvatske, kako EK nastavlja s pritiskom prema Vladi ne bi li je prisilila u slučaju suradnje u pravosudnim stvarima, tj. u “slučaju Perković” na način na koji to vidi Komisija, a ne na način na koji to vidi Vlada.

“Očito su na djelu dva procesa o kojima ovisi daljnji tok događaja kao i sudbina te inicijative, a to je kako će i na koji način završiti proces koji je pokrenula naša Vlada, što znači proces u kojem Vlada može predložiti određene izmjene, a Sabor o njima raspraviti i usvojiti”, izjavio je Pupovac Hini.

Za konačan zaključak o toj vrsti spora između EK-a i Vlade treba pričekati naredne dane jer je riječ o ozbiljnoj stvari, s jedne strane o ozbiljnom pritisku Komisije, a s druge strane pitanju za samu Hrvatsku, dodao je Pupovac.

Hrg: jesu li građani dali punomoć Milanoviću da ih posvađa sa cijelim svijetom

Predsjednik HSS-a Branko Hrg upitao je danas, komentirajući odluku Europske komisije (EK) o pokretanju postupka protiv Hrvatske, jesu li hrvatski građani predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i Kukuriku koaliciji dali punomoć da ih posvađa sa cijelim svijetom.

“Imali smo mukotrpan put ulaska u Europsku uniju, a sada, čim smo zakoračili u nju, zbog bahatosti jednog čovjeka opet ćemo biti na promatranju. Koje bi stvarne štete mogle nastati zasada još nitko u stvari ne zna, znamo samo da one nastaju zbog bahatosti jednog jedinog čovjeka, premijera Milanovića”, izjavio je Hrg Hini.

Rekao je kako ga začuđuje da je Europska komisija navodno jednoglasno donijela odluku, iako znamo da je i hrvatski predstavnik član Komisije.

Ustvrdio je da “bahatost koju Milanović pokazuje prema parlamentu, oporbenim strankama i građanima Hrvatske u krajnjem slučaju, očito, ne prolazi u Europi”.

“Ne bi to bio veći problem kada ne bi nanosilo velike štete Hrvatskoj i hrvatskim građanima”, istaknuo je Hrg.

Naveo je da u ovom trenutku svi govore o uskraćivanju 40 milijuna eura za pripreme ulasku u ‘schengen’. “Ali to je manja šteta, a veća šteta je da bi se mogao produžiti rok pristupanju ‘schengenu’, što bi nanijelo velike štete Hrvatskoj”, kazao je Hrg.

Leko: Ne očekujem materijalno kažanjavanje Hrvatske

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je nakon današnje najave Europske komisije o pokretanju sankcija protiv Hrvatske zbog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga da ne očekuje materijalno kažnjavanje Hrvatske.

“Pedagoške mjere i materijalno kažnjavanje ne očekujem, a Vlada će znati reagirati štiteći hrvatske interese te se dogovoriti s EU i vjerujem da će naći rješenje”, rekao je Leko u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.

Europska komisija radi svoj posao, ustvrdio je, izrazivši nadu da će vlada na najbolji način uskladiti hrvatske interese s europskim tijelima te da će se iznaći rješenje na način da neće biti nikavih sankcija, a da će Hrvatska ispuniti svoje obveze u skladu s važećim obvezama iz pristupnog ugovora.

Osobno mu je, kazao je, važnije kako će biti uređen Zakon o potrošačkom kreditiranju odnosno pozicija građana u njemu, nego Zakon o suradnji u kaznenin stvarima sa zemljama EU.

“Treba zadržati načelo u Hrvatskoj da svaki zločin treba procesuirati, a zločinca dovesti pred sud pa u tom smislu ne možemo taj zakon jednostrano gledati”, rekao je Leko pojašnjavajući da čak i ako bi odmah izvršili uhidbeni nalog, u Hrvatskoj ostao problem kako sankcionirati druge. To je, smatra Leko, puno složenije nego jednostavno nazvati zakon po imenu jednog čovjeka (Josipa Perkovića) koji bi eventualno bio odgovoran.

“Ovo slojevito pitanje nije samo jedan slučaj koji nije rasvjetljen i zato vladajuća većina pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Ustava kako bismo u okviru ustavnih rješenja skinuli zastaru za teška kaznena djela”, rekao je predsjednik Sabora.

Očekuje i da će promjene Ustava koje se tiču nezastarjevanja najtežih kaznenih djela Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav staviti na dnevni red kada u parlamentarnim raspravama i dogovorima dođe do suglasja te kada bude siguran da je procedura zagarantirana. “Nadam se sljedeći, a možda najdalje drugi tjedan”, rekao je Leko.