Hrvatsko društvo za kronične bolesti

Dvije trećine građana neinformirano o zdravlju bubrega

Ljerka Bratonja Martinović

Čak 75 posto građana, prema anketi, odazvalo bi se preventivnim pregledima za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, ali čak 68 posto njih nije sa svojim liječnikom nikada razgovaralo o zdravlju bubrega

Hrvatski su građani neinformirani o važnosti zdravlja bubrega, pokazalo je anketno istraživanje koje je provelo Hrvatsko društvo za kronične bolesti. 


Čak 75 posto građana, prema anketi, odazvalo bi se preventivnim pregledima za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, ali čak 68 posto njih nije sa svojim liječnikom nikada razgovaralo o zdravlju bubrega, 75 posto nikad nije dobilo preporuku za kontrolu bubrežne funkcije, a 78 posto nikad nije s liječnikom razgovaralo o rizicima za razvoj bolesti bubrega, otkrila je predsjednica Društva dr. sc. Zrinka Mach




 


“U Hrvatskoj, prema službenim statistikama, od kronične bubrežne bolesti u različitim stadijima boluje između 10 i 12 posto građana, što znači između 300 i 350 tisuća građana, od kojih su oni u završnim stadijima bolesti liječe se nekim od oblika nadomjesne bubrežne terapije, peritonejske dijalize, hemodijalize ili su transplantirani. Tijekom proteklih godina, liječenje je unaprijeđeno većom dostupnošću suvremenih terapijskih mogućnosti, ali moramo više ulagati u informiranje i edukaciju građana o važnosti očuvanja zdravlja bubrega, rekla je dr. Mach.


 


Pacijenti se obično obrate svojem liječniku obiteljske medicine obrate prekasno, upozorila je nefrologinja prof. dr. Ingrid Prkačin: “Svi bi jednom godišnje trebali obaviti osnovne pretrage funkcije bubrega. Kronična bubrežna bolest je tiha pandemija, od čega u Hrvatskoj nju ima 14 posto žena i 12 posto muškaraca. Za dijagnozu KKB moraju biti dva nalaza u roku 3 mjeseca, ali je učinjen veliki napredak u ranijem otkrivanju, uvođenjem panela za rano otkrivanje KBB. Dugo smo imali pacijente koji su dolazili u zadnjoj fazi bolesti, kad je već potrebna nadomjesna terapija”, upozorila je.


 


Kako je bubrežna bolest gotovo uvijek dio komorbiditeta šećerne bolesti, o važnosti praćenja funkcije bubrega govorio je Stjepan Šimić, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije: “Kod osoba s dijabetesom potrebno je na vrijeme uhvatiti ako se pojavila dijabetička nefropatija. Tada je potrebno početi davati lijekove za zaštitu bubrega, koji su uvedeni zadnjih desetak godina i mogu značajno usporiti propadanje bubrega. Kod dijabetesa tipa 2, izlučivanje lijekova ovisi o funkciji bubrega, i onda je potrebno prilagođavati terapiju”. 




 


Jelena Međaković, mag. med. techn. iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur govorila je pak o iskustvima rada s pacijentima i vrijednosti edukacije u usporavanju daljnjeg razvoja bolesti. “Pacijente nastojimo motivirati da bolest shvate ozbiljno. Educiramo pacijente da je zdravlje bubrega zdravlje cijelog tijela. S obzirom da se KBB često pojavljuje kod starijih pacijenata, s njima je potrebno više puta raditi na edukaciji, jer najviše mogu učiniti i sami kad više znaju o svojoj bolesti”.  


 


Dragan Soldo, dr. med., spec. obiteljske medicine, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a, govorio je o tome kako pacijente motivirati na redoviti odziv na kontrole i pretrage: “Ako uzimate lijekove za visoki tlak i dijabetes tip 2, treba se redovito kontrolirati funkcija bubrega. Barem jednom godišnje, pacijenti trebaju obaviti pretrage bubrežne funkcije uz pomoć panela. Pacijenti koji imaju oštećenu bubrežnu funkciju moraju biti svjesni da moraju prilagoditi svoje životne navike i prehranu svojoj bolesti”


 


O tome koliko je važno da javnozdravstvene ustanove rade na povećanju svijesti javnosti i pacijenata o važnosti preventive govorila je Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Grada Zagreba: “Grad Zagreb jako puno radi putem svojih komunikacijskih kanala, putem edukacija u domovima zdravlja i specijalnim bolnicama. Zadnjih nekoliko godina dolazimo u gradske četvrti kroz program “Štampar u tvom kvartu” i obavljamo i osnovne pretrage, savjerujemo o ispravnom korištenju lijekova. Čak i uvođenje javnih bicikala Bajs je doprinos javnom zdravlju, kroz omogućavanje kretanja za građane”. 


 


Također, ispitivanje je pokazalo kako manje od polovice građana koji su sudjelovali u anketi zna što su osnovni pokazatelji funkcije bubrega, poput albumina u urinu (43 posto), eGFR (38 posto), dok nešto više od polovice ispitanika zna što je kreatinin u krvi (64 posto). 


 


Kampanja “Ne zaboravi na bubrege” provodit će se tijekom sljedećih desetak dana kroz distribuciju edukativnih materijala među građanima i domovima zdravlja, kao i na društvenim mrežama.