Građani gube motiv za oročavati svoj novac i on ostaje na tekućim i žiro računima / Snimio S. DRECHSLER
Smanjenje u odnosu na 2015. dijelom je posljedica razduženja, na što je utjecala i konverzija kredita u švicarcima, ali i snižavanja kamatnih stopa, pa se udio troška kamata u raspoloživom dohotku vratio na početak 2000-ih
Na otplatu kamata za svoja zaduženja hrvatski građani će u ovoj godini potrošiti gotovo osam milijardi kuna, što je pet posto ukupnog raspoloživog dohotka svih kućanstava u Hrvatskoj, u što su uračunate mirovine, plaće, honorari, socijalne naknade… Dakle, samo na otplatu kamata, bilo da je riječ, primjerice, o stambenim ili nenamjenskim kreditima ili odlascima u minus na tekućem računu, dio građana koji je zadužen potrošit će iznos koji odgovara jednoj dvadesetini dohotka kojim cijela nacija raspolaže. Godišnji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj u HNB-u procjenjuju na više od 157 milijardi kuna, što znači da je on gotovo 30 milijardi kuna veći od trenutne kreditne zaduženosti stanovništva.
Iako iznos od gotovo osam milijardi kuna, točnije 7,9 milijardi, može pokriti dvogodišnji proračun Ministarstva obrane, riječ je zapravo o smanjenju udjela kamata u raspoloživom dohotku, objasnili su u Hrvatskoj narodnoj banci, od čak jednog postotnog poena u odnosu na prošlu godinu. Tada je trošak kamata bio za milijardu i pol kuna veći. To smanjenje dijelom je posljedica razduženja građana, na što je pak utjecala i konverzija kredita u švicarcima, ali i snižavanja kamatnih stopa, pa se udio troška kamata u raspoloživom dohotku tako vratio na početak 2000-ih. U godinama krize izdvajanja za kamate bila su još i veća, odnosno penjala su se i do deset i pol milijardi kuna, a građani su tada imali manji raspoloživi dohodak.
Manje oročavanja
No, kako padaju troškovi kamata koje građani plaćaju, tako pada i zarada od kamata na štednju jer su i one sve niže. Dio građana zbog toga, ali i zbog plaćanja poreza na prihod od kamata na štednju, gubi motiv oročavati svoja novčana sredstva i ona ostaju na tekućim i žiro-računima.
Uz građane, razdužuju se i poduzeća koja su povećanje dobiti u 2015. godini dijelom iskoristila za povećanje kapitaliziranosti, ali i za smanjenje zaduženosti. Taj trend prate i domaće banke koje se godišnje razdužuju u ukupnom iznosu od tri milijarde eura. Hrvatske su banke prema inozemstvu zadužene u ukupnom iznosu od 40 milijardi kuna, od čega tek 15 milijardi otpada na banke majke. Samo prije četiri godine, u ožujku 2012. godine, hrvatske banke bile su kod matica zadužene za 68 milijardi kuna, što znači da je dug prema bankama majkama u četiri godine smanjen za 53 milijarde kuna.
Tim postupnim razduživanjem prema maticama i rastom domaćih izvora financiranja, procjenjuje HNB u svojoj publikaciji Financijska stabilnost, smanjuju se rizici prekograničnog financiranja. Iako su banke visokolikvidne, određeni rizik za njihovu likvidnost predstavlja činjenica da se povećava udjel depozita po viđenju zbog pada kamatnih stopa na štednju. Rizik za bankarski sektor predstavlja i veća izloženost prema državi jer se banke okreću svom najvećem klijentu zbog razduživanja stanovništva i poduzeća.
S obzirom na probleme u talijanskom bankarskom sustavu i na činjenicu da su dvije najveće domaće banke u vlasništvu talijanskih banaka, novinare je zanimalo može li to stvoriti probleme u Hrvatskoj. Guverner tvrdi da zasad nema naznaka problema.
– Ono što je sigurno je da su i Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb izuzetno visoko kapitalizirane i stabilne financijske institucije. U ovom trenutku imamo, jer su one potpale pod nadzor ECB-a, kontinuiranu suradnju u okviru supervizorskih kolegija s ECB-om i u tim razgovorima nema apsolutno nikakvih otvorenih pitanja za koja bih ja znao, kazao je Vujčić.
Visoka nezaposlenost
Trajnija obustava razduživanja stanovništva može se očekivati tek kad se stabilizira rast optimizma kod potrošača, a on je uvijek, osim uz postojani gospodarski oporavak, vezan uz rast zaposlenosti. A upravo iz HNB-a upozoravaju da visoka nezaposlenost ostaje najveći problem domaćeg gospodarstva, koje će u ovoj godini zabilježiti rast od 2,3 posto. Ta je optimističnija procjena u odnosu na onu posljednju (1,8 posto) posljedica bržeg rasta osobne potrošnje i investicija.
– Početkom ove godine, odnosno u prvih pet-šest mjeseci za koje imamo podatke, vidi se da je osobna potrošnja znatno porasla, a isto tako i investicije u prvom kvartalu ove godine, djelomično zbog korištenja fondova EU-a, ali djelomično i kao autonomna komponenta koja se u velikoj mjeri zasniva na povećanju poslovnog optimizma, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić, komentirajući gospodarska kretanja i prognoze.
U središnjoj banci procjenjuju da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2,9 posto, dok bi stopa rasta investicija mogla biti 2,9 posto. Najvažnija komponenta BDP-a, osobna potrošnja, pojašnjava guverner, raste zbog rasta realnog dohotka, a uz negativnu stopu inflacije i manji teret otplate dugova, stanovništvu raste raspoloživi dohodak i ono više troši. Glavni je rizik visoka razina javnog i inozemnog duga, no u HNB-u vjeruju da bi se on u sljedećoj godini mogao i trebao početi smanjivati.
– Temeljni rizik na ovakvoj razini vanjskog i javnog duga je promjena uvjeta financiranja na tržištu. Sa zadnjim izdanjem državnih obveznica vidjelo se da su uvjeti financiranja na domaćem tržištu povijesno daleko najbolji, a takvu situaciju imamo i na međunarodnom tržištu. Međutim, takvo stanje neće sigurno trajati zauvijek i ovo razdoblje povoljnih uvjeta financiranja treba iskoristiti kako bi se dugovi smanjili jer kada dođe do promjene uvjeta financiranja, Hrvatska je zbog visoke razine i javnog i vanjskog duga još uvijek osjetljiva na takve negativne šokove, upozorio je Vujčić.
Javni dug raste
Guverener nije želio spekulirati o mogućim promjenama hrvatskog kreditnog rejtinga, ali je podsjetio da je dosad dugoročni rizik Hrvatske bio nedostatak rasta BDP-a i rast udjela javnog duga u BDP-u.
– Jedan od tih rizika se znatno poboljšao, a to je stopa rasta BDP-a, no udio javnog duga je još uvijek na svojoj maksimalnoj razini i on i dalje predstavlja značajan rizik za strane investitore i strane rejting agencije, kazao je Vujčić.
Na pitanje koliko na to negativno može utjecati politička nestabilnost u državi, guverner je odgovorio da u središnjoj banci za sada ne vide negativne učinke političke nestabilnosti na sva pozitivna kretanja, posebice jer ne postoje naznake izmjena u proračunu.
– Pričekajmo izbore pa ćemo vidjeti kako će se vlada formirati. Ono što je jasno i što nam je važno za projekcije je da proračun ostaje onakav kakav je donesen, a on omogućava, uz ovu stopu rasta BDP-a, da deficit proračuna padne ispod tri posto BDP-a. Uz to, od iduće godine naše su projekcije da će početi padati i udio javnog duga u BDP-u, istaknuo je Vujčić koji smatra da se time stvaraju mogućnosti za otvaranje razgovora o izlasku Hrvatske iz EU Procedure prekomjernog deficita.
