Vlada će danas veledrogerijama ponuditi isplatu dijela duga kako bi se nesmetano nastavila isporuka lijekova bolnicama, koja je posljednjih tjedana uvjetna, a od jučer je najveća domaća veledrogerija u potpunosti obustavila isporuku svim bolnicama osim lovranskoj. Tu je svojevrsnu vatrogasnu mjeru najavio ministar zdravstva Vili Beroš, ali nije želio otkriti o kolikom se iznosu radi od ukupno 6,5 milijardi kuna, koliko prema računici veledrogerija, država duguje njima te ljekarnama za lijekove i medicinski materijal.

Nije ta ministrova objava nikoga iznenadila jer već godinama situacija u nabavi lijekova funkcionira tako da veledrogerije zaprijete obustavom isporuka, kad se dug nagomila, a onda država plati dio bolničkog duga za lijekove. No najavio je ministar jučer i moguće dugoročno rješenje za nedostatak novca u zdravstvu, a to je povećanje doprinosa.

Već je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana ministar Beroš dao naslutiti da bi se problemi u zdravstvu mogli rješavati povećanjem prihoda, no jučer je bio najizravniji po tom pitanju. Uz napomenu da svi ističu kako je problem rashodovna strana, odnosno potrošnja u zdravstvu, ministar je kazao da on to ne negira, ali da dio problema generira i prihodovna strana. Na pitanje znači li to da će biti nužno povećati cijene zdravstvenih usluga, što bi onda uključivalo i participaciju, ministar je odgovorio: »Ne vjerujem da će se dogoditi u skoroj budućnosti da ćemo više neposredno plaćati za zdravstvene usluge. Međutim, onaj stupanj izdvajanja za zdravstvo iz naših plaća mogao bi se povećati«. Na dodatno pitanje novinara kad bi se izdvajanja iz plaća za zdravstvo mogla povećati, ministar nije odgovorio.

Na leđa građana

Trenutačno se u Hrvatskoj plaća 16,5 posto zdravstvenog doprinosa i on se zapravo plaća na plaću i obveza je poslodavca. Posljednji su put doprinosi povećani od početka 2019. godine kad ih je Vlada s 15 posto podigla na 16,5 posto.

Iako promjena stope doprinosa ne bi u konačnici trebala utjecati na neto plaće radnika jer se prema zakonu mora ugovoriti njezin bruto iznos, na koji onda poslodavac plati zdravstvene doprinose, zanimljivo je da je Vlada od početka ove godine smanjila opterećenja na plaće, odnosno porez na doprinos čime su povećane neto plaće, posebice one veće, a sada bi, ako se ostvare najave ministra Beroša, poslodavci trebali imati veći trošak rada zbog povećanja doprinosa.

Ministar je i jučer ponovio kako je Hrvatska u Europskoj uniji na četvrtom mjestu zemalja koje najmanje izdvajaju za zdravstveni sustav, oko 861 euro po glavi stanovnika, no o tome da kroz zdravstveni doprinos cijeli sustav financira oko milijun i pol zaposlenih i umirovljenici koji imaju mirovinu veću od neto plaće te uplaćuju tri posto doprinosa, a da je osigurano oko 4,2 milijuna ljudi, nije govorio.

Iz SDP-a su upozorili da bi povećanje doprinosa na prosječnu bruto plaću od oko devet tisuća kuna značilo dodatno opterećenje od oko sto kuna mjesečno, odnosno više od tisuću kuna godišnje, ako bi se doprinos povećao za samo jedan postotni poen, pa je njihov predsjednik Peđa Grbin Vladu pozvao da problem počne rješavati, da ga ne prelijeva na leđa građana. Predložili su i da se već danas ukinu limiti, da se bolnice plaća po izvršenjima i kvaliteti te upozorili da su bolnice u vrijeme koronakrize pružale manje usluga, da su neke bolnice na 30 – 50 posto svojih kapaciteta, a porezni su obveznici i dalje plaćali lijekove i materijal koji nisu potrošeni.

Ministrova najava mogućeg povećanja doprinosa dogodila se nakon što je jučer najveća hrvatska veledrogerija Medika svim bolnicama, osim one u Lovranu obustavila isporuku lijekova, a predsjednik uprave te veledrogerije Jasminko Herceg kazao nam je da drugog izbora nisu imali s obzirom na to da vlast ne reagira na njihove pozive da se pronađe rješenje te da Medika za lijekove potražuje 2,1 milijardu kuna. Herceg je otkrio i da je dug bolnica prema njegovoj kompaniji samo u prvom kvartalu ove godine narastao za milijardu kuna, a da im je u tom razdoblju možda plaćeno oko sto milijuna kuna. Takva situacija, upozorio je, ugrožava plaćanje obveza koje prema državi, dobavljačima, ali i radnicima ima Medika.

Restriktivnije mjere u isporuci lijekova najavljuju i ostale ljekarne, a Tomislav Kulić, predsjednik HGK-ova Udruženja veledrogerija, kaže da su u priču uključili i krovnu europsku organizaciju veledrogerija kod koje su provjeravali postoji li još sličnih slučajeva u Europi s povećanjem duga za lijekove zbog pandemije pa su dobili odgovor da su takve situacije prije nekoliko godina imali u Grčkoj i Srbiji, ali da to sada nije slučaj.

KBC Rijeka ima dovoljno lijekova

Riječka bolnica dobila je u ponedjeljak obavijest da su od danas na snazi nova pravila Medike, potvrdili su nam u KBC-u.

– Pacijenti neće ostati bez svojih terapija i zdravstvena skrb pacijenata KBC-a Rijeka nije dovedena u pitanje jer potrebnih lijekova ima dovoljno, uključujući i lijekove iz Medike, poručuju iz KBC-a Rijeka. Otkrivaju i da u ovom trenutku veledrogerijama duguju ukupno oko 318 milijuna kuna, od čega je dospjeli dug oko 266 milijuna kuna, te da kašnjenje u plaćanju od datuma dospijeća računa iznosi 300 do 310 dana.