RIJEKA U prošloj godini ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Naime, ukupno je ostvareno 812 milijuna kuna prihoda, od čega je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova. Prihod od iznajmljivanja vezova je pao za 8,2 posto. U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., s time da je na jugu pad ipak veći. Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, ali se i 15 posto pada prihoda bilježi i u Istri. Primorsko-goranske luke nautičkog turizma imale su najmanji pad prihoda u koronagodini i to za tek 2,6 posto.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 185 luka nautičkog turizma na, i to 82 marine, 79 sidrišta, 11 privezišta te 13 odlagališta za plovila, sveukupno s 18.625 vezova.

Pandemija je lani najviše smanjila broj plovila u tranzitu. U 2020. u lukama nautičkog turizma bilo je 121.536 plovila u tranzitu, što je pad od čak 40,7 posto. Lani je tako stiglo 45,9 posto manje jahti na jedra, oko 32 posto motornih jahti te oko 35 posto ostalih plovila. Najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske, i to čak 46 posto. Slijede plovila iz Njemačke (14,3 posto), Italije (11,4 posto), Austrije (8 posto) i Slovenije (6,4 posto). S time da se kod svih bilježi pad. Plovila pod hrvatskom zastavom u tranzitu je bilo za 43 posto manje, onih pod njemačkom zastavom oko 32 posto manje, slično kao i kod austrijskih plovila. Najveći pad je zabilježen kod talijanskog tržišta pa je tako broj plovila pod talijanskom zastavom u tranzitu manji za čak 53 posto. Najmanji pad je kod slovenskih plovila, tek 9 posto. Lani je, s druge strane, zabilježen blagi porast broja plovila na stalnom vezu, i to za neznatnih 0,4 posto pa je krajem prošle godine na stalnom vezu bilo 14.312 plovila. Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,1 posto. Slijede plovila pod zastavom Njemačke, Austrije, Slovenije te Italije. Plovila pod zastavom Njemačke i Slovenije ostvarile su porast, i to Njemačka za tri te Slovenija za 1,7 posto, dok su Austrija, Hrvatska i Italija imale pad broja plovila na stalnom vezu u 2020. u odnosu na 2019. Prema duljini plovila, najviše plovila za koje je korišten vez u moru jest duljine 12 do 15 metara, na što otpada oko četvrtine vezova. Inače, Istarska županija jedina ostvarila porast broja plovila na stalnom vezu u moru, na razini 2019. ostala je PGŽ, dok je u ostalim županijama bilo manje plovila nego u 2019.