AKTIVACIJA IMOVINE

Država uređuje 200 stanova za najam, bit će spremni do kraja rujna. Ima ih i u Rijeci

Dražen Katalinić

U postupku obnove su i državni stanovi u Rijeci / Foto SERGEJ DRECHSLER

U postupku obnove su i državni stanovi u Rijeci / Foto SERGEJ DRECHSLER

U obnovi su stanovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Karlovcu, Zadru, Dubrovniku, Puli, Splitu i Varaždinu. Radovi uključuju dovođenje tih prostora u sadašnji standard stanovanja, kažu u Državnim nekretninama



 


Država ove godine od raspolaganja državnom imovinom – stanovima, poslovnim prostorima i građevinskim zemljištima – planira uprihoditi 60,5 milijuna eura. Plan će se ostvariti kroz tri mjere: aktivacijom neiskorištene državne imovine kroz rast investicijskih projekata, zatim smanjenjem portfelja neperspektivne imovine kroz prodaju, darovanje ili razvrgnuće suvlasničkih zajednica dok je treća mjera vezana uz aktivnosti društva Državne nekretnine koje je zaduženo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a riječ je o ubrzanom uređenju i stavljanju u funkciju stanova zaštićenih najmoprimaca i programa priuštivog najma.


– Postupke trenutno provodimo za 200 stanova, a oni obuhvaćaju faze od nabave projekata uređenja do izvođenja radova. Do kraja godine očekuje se još 50 stanova za daljnje postupanje. Konkretno, u postupku su stanovi u gradu Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Karlovcu, Zadru, Dubrovniku, Puli, Splitu i Varaždinu. Radovi uključuju građevinsko-obrtničke i instalaterske zahvate, odnosno dovođenje stanova u sadašnji standard stanovanja, kažu u Državnim nekretninama. Prosječna kvadratura tih stanova je oko 48 četvornih metara, odnosno veličinom su od 26 do stotinjak kvadrata.


Ispunjenje niza zahtjeva




Također navode da se projekt obnove praznih stanova odvija po fazama, ovisno o postupcima javne nabave, a prvi obnovljeni stanovi, ako ne bi bilo nepredviđenih okolnosti izvršitelja radova, trebaju biti dovršeni krajem rujna, početkom listopada. Dovršetak svih planiranih zahvata, napominju u Državnim nekretninama, ovisit će o dinamici postupaka javne nabave i izvođenja radova u sljedećem razdoblju. Inače, ukupan broj stanova kojima upravljaju Državne nekretnine u 2025. je 7.400, od kojih je oko 70 posto u korištenju, a nalaze se u 166 gradova i drugih naselja diljem Hrvatske. Praznih stanova trenutno je oko 1.400, različitog su stanja i uređenosti, odnosno u neke treba uložiti manja, a u neke znatna sredstva kako bi se priveli stambenoj svrsi, napominju u Državnim nekretninama.


Nekretnine od strateškog značaja

Vlada je sredinom siječnja utvrdila listu 32 nekretnine od strateškog značaja za državu, od kojih u budućnosti očekuje ostvarivanje značajne financijske koristi, nalaze se u deset županija i Gradu Zagrebu, a najviše ih je u Istarskoj županiji (8), Zadarskoj (6) i Primorsko-goranskoj (4). U Istarskoj županiji država će ulagati u Stanciju Grande, Turističko razvojno područje Sv. Mikula, Rakalj, Marčana, Campanož, Medulin, Turistička zona Peroj, Vodnjan, kao i u Savudriju, Hidrobazu, Muzil, Saccorgianu, Tvrđavu Valmarin Bradamonte u Puli. Turistička zona Privlaka, Golf Ladina u Novigradu, Kamp Peruštine Diklo, Šepurine Nin, Vrata Zadra te Mačjak – Šumljak u Lukoranu na otoku Preko nekretnine su od strateškog značaja u Zadarskoj županiji. U Primorsko-goranskoj županiji su to Vila Svežanj, Kostrena, HŽ neboder u Rijeci, Poslovna zona Kukuljanovo u Bakru te bivši vojni kompleksi Velebit V2 i Velebit V3 u Delnicama.

– Prazni stanovi kojima raspolažemo koristit će se za rješavanje statusa zaštićenih najmoprimaca koji su odabrali preseljenje iz privatnih u državne stanove (Statileo) i provedbu Nacionalnog plana stambene politike odnosno priuštivog stanovanja. Za ove državne programe, od praznih stanova izdvajaju se oni čija je površina veća od 25 četvornih metara te koji se ne nalaze u podrumskim i tavanskim prostorima i isključivo su vlasništvo Republike Hrvatske, uz ispunjenje i drugih tehničkih i imovinsko-pravnih zahtjeva nužnih za njihovo privođenje namjeni, pojašnjavaju u Državnim nekretninama.


Osim najma, Državne nekretnine u cilju komercijalizacije nekretnina do kraja godine planiraju prodaju ukupno 30 stanova, ukupne vrijednosti tri milijuna eura. Na zadnjem natječaju, od 13 ponuđenih stanova za njih šest je stigla prijava 11 zainteresiranih građana, a idući natječaj bit će u rujnu. Dosad je pak sklopljeno 214 ugovora o najamu stanova i 54 ugovora o najmu poslovnih prostora, a do kraja godine u planu je najam još 100 stanova i 220 poslovnih prostora od čega država očekuje prihod od 28,6 milijun eura.


Gradnja naselja


Država i od prodaje građevinskog zemljišta očekuje zaradu od 6,1 milijun eura, dosad je sklopljeno 75 kupoprodajnih ugovora, a do kraja godine u planu je sklapanje još 62 ugovora o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta.


Tako država od prodaje i najma državnih nekretnina (ali i pokretnina trajno otuđenih zbog počinjenja kaznenog djela) planira uprihoditi 47,5 milijuna eura, a od prodaje i zakupa građevinskih zemljišta 13 milijuna eura, što sve zajedno čini spomenutih 60,5 milijuna eura planiranih prihoda od aktivacije državne imovine, od čega će 7,8 milijuna eura uprihoditi županije i lokalna samouprava. Tome treba pridodati i 850 tisuća eura vrijednih građevinskih zemljišta koja će država darovati jedinicama lokalne samouprave do kraja ove godine, a dosad je lokalnoj zajednici darovano zemljišta u vrijednosti od gotovo 1,49 miijuna eura.


Prema ranijim najavama, država do 2030. planira izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam, što uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima kao što su Zagreb, Osijek i Split. Ministar državne imovine Branko Bačić spomenuo je i Dubrovnik, rekavši da on predstavlja izazov s obzirom na cijene zemljišta jer ni Grad ni država nemaju adekvatna u svome vlasništvu. Projekt će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pri čemu bi 50 posto stanova bilo na prodaju, a 50 posto za priuštivi najam, a jedinice lokalne samouprave bi iduće godine trebale donijeti svoje programe stanovanja i potenacijalne lokacije građenja.


Podsjetimo, prošle je godine donesen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojem je cilj bio i postrožiti kratkoročni najam stanova, a po podacima Porezne uprave, zaključno do 15. ožujka, registriran je značajan porast broja stanova u dugoročnom najmu, za oko pet tisuća.