EU želi omogućiti i plijenidbu imovine od trećih osoba, a ne samo od rodbine osuđenika. Imovinu koja potječe od kaznenog djela bit će moguće oduzeti i ako je prodana
ZAGREB Hrvatska je lani oduzela i zamrznula oko 255 milijuna kuna u procesima protiv organiziranog kriminala i korupcije, a zahvaljujući prijedlogu nove Direktive Europske komisije, članice EU dobit će još bolje zakonske instrumente za pljenidbu i blokiranje imovine osuđenih i optuženih za organizirani kriminal.
Europska unija namjerava dati tužiteljima ovlast za dugotrajnu provedbu financijskih istraga, pa čak i godinama nakon pravomoćno okončanog postupka. Potonjim alatom EU želi onemogućiti osuđenim kriminalcima da, po izlasku iz zatvora, uživaju u imovini koju su uspjeli prikriti da ne bude oduzeta.
Lakša pljenidba
U 2009. godini sudovi su oduzeli imovinu vrijednu oko 32 milijuna kuna, blokirali su još oko 55 milijuna kuna imovine u postupcima za organizirani kriminal i korupciju. Prije dvije godine, tijekom 2010., sudovi su oduzeli 33,5 milijuna kuna, a blokirano je bilo oko 51 milijun kuna. Dakle, tijekom 2009. i 2010. godine vrijednost blokirane i oduzete imovine u kaznenim postupcima kretala se oko 85 milijuna kuna, dok se lani ta svota popela na 255 milijuna kuna.
Naravno, u odnosu na podatke iz zemalja EU, vrijednost imovine konfiscirane u kaznenim postupcima još uvijek je niska. Francuska je, primjerice, 2009. godine oduzela 185 milijuna eura od osuđenih za organizirani kriminal i korupciju, Velika Britanija 183,5 milijuna eura, Nizozemska 50 milijuna eura, a Njemačka 281 milijun eura. Radi se o mnogoljudnijim državama čije će rezultate u zapljeni imovine Hrvatska teško dostići, ali zbog nove Direktive Europske komisije, domaći tužitelji i suci mogli bi lakše i efikasnije blokirati i plijeniti imovinu sumnjivog porijekla.
Upravljanje imovinom
Današnja zakonska rješenja, doduše, umnogome odgovaraju i budućoj europskoj legislativi. Primjerice, hrvatski zakoni dozvoljavaju da se oduzima imovina i od okrivljenika koji je umro prije pravomoćnosti presude.
Međutim, novom legislativom EU želi omogućiti i plijenidbu imovine od trećih osoba, a ne samo od rodbine osuđenika. Primjerice, ako je imovina koja potječe od kaznenog djela prenesena na treću osobu ili joj je naprosto prodana, bit će moguće oduzeti i takvu imovinu, pod uvjetom da je treća osoba mogla sumnjati u porijeklo imovine. Posebno poglavlje iz nove Direktive odnosit će se na upravljanje privremeno blokiranom ili oduzetom imovinom. Naime, Europska komisija želi da vrijednost blokirane imovine ne pada za vrijeme dugotrajnih kaznenih postupaka.
