U Hrvatskoj gotovo svi mladi svakodnevno koriste društvene mreže, ali im istovremeno u velikoj mjeri ne vjeruju kao izvoru informacija. U istraživanju provedenom 2021. među maturantima više od dvije trećine učenika, njih 68,7 posto, izjavilo je da se svakodnevno informira putem društvenih mreža, a dodatnih 14,6 posto nekoliko puta tjedno. To znači da su društvene mreže njihov glavni izvor informiranja, ispred drugih medija. Iako se na mrežama informiraju, 55 posto ispitanih učenika izjavilo je da društvenim mrežama ne vjeruje, dok ih je samo oko 15 posto reklo da im uglavnom ili u potpunosti vjeruje.

Digitalne navike

Slično istraživanje provedeno 2024. godine među mladima od 14 do 29 godina pokazuje da više od 90 posto njih, kada su online, najviše vremena provodi upravo na društvenim mrežama.

Nikola Baketa / Foto Davor Kovačević

– Teško je reći što to govori o njihovoj želji za kvalitetnim i pouzdanim informacijama, ali zasigurno govori o njihovim navikama i dostupnosti sadržaja koji im je na raspolaganju. Oni su dosta uronjeni u digitalni svijet, ali očito dio njih tome pristupa s oprezom i ne vjeruje svemu što pročitaju u tom digitalnom okružju. Međutim, upitno je koliko su oni zaista educirani i osnaženi za snalaženje u digitalnom svijetu u pogledu kritičkog pristupanja informacijama, provjeravanju izvora. Ali isto tako i po pitanju psiho-emocionalnih kompetencija, jer znamo da postoji dosta osjetljivih sadržaja, cyber bullyinga i zaista nije jednostavno nositi se s tolikom količinom sadržaja, ako osoba nije osnažena za to. Društvene mreže su im prvi izbor jer su stalno i jednostavno dostupne, brzo donose informacije te prilagođene njihovim komunikacijskim navikama, rekao je Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, koje je jedan od autora studije »Mladi u vremenu neizvjesnosti« objavljene u studenom 2024. godine.

On je sudjelovao i na konferenciji »Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije«, koju su organizirali Fakultet političkih znanosti i Gong u okviru projekta FaktaPolitika, gdje je naglašeno upravo kako mladi kroz obrazovanje moraju naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke, kako konzumirati društvene mreže, ali i kako institucije i obrazovni sustav moraju prepoznati potencijal i interese mladih i njima se prilagoditi. Kosta Bovan, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, naglasio je na konferenciji da je mladima potrebno ponuditi kvalitetne smjernice kroz obrazovanje.

– Svjesni su mladi što društvene mreže donose – oni odrastaju u drugačijim informacijskim kontekstima od prethodnih generacija. Iako se govori da malo sudjeluju u politici i demokraciji, to može biti točno samo za izlazak na izbore, no mladi prate događaje i sudjeluju na druge načine. Ne smijemo propustiti priliku da djelujemo na vrijeme, a to sada upravo činimo, poručio je tada Bovan.

Kosta Bovan / Foto NEVA ZGANEC/PIXSELL

Previše negative

Danas je i mladima i starijima teško oduprijeti se dezinformacijama. Glavni razlozi su prevelika količina informacija kojima smo svakodnevno izloženi te nedostatak vremena i znanja za kritičko promišljanje i provjeru izvora. Na prihvaćanje informacija utječu i naši postojeći stavovi i vrijednosti, pa smo skloniji povjerovati onome što se slaže s našim načinom razmišljanja.

– Za mlade je taj izazov dodatno naglašen jer znatno više vremena provode u digitalnom okruženju, no ni stariji nisu pošteđeni. Upravo su starije dobne skupine često meta financijskih prevara u digitalnom prostoru, rekao je Nikola Baketa.

U njihovom istraživanju nisu ispitivali razloge pada povjerenja mladih u medije, ali pretpostavljaju da s porastom količine informacija, širenjem dezinformacija te čestim nenamjernim pogreškama u izvještavanju raste i skepticizam prema medijima.

– Zasigurno postoji niz razloga, pa se tako dio objašnjenja može tražiti i u senzacionalizmu ili politizaciji koji često prevladavaju u medijskom prostoru, a takav pristup izvještavanju može produbljivati sumnju među publikom vezano uz namjere medija, naveo je Baketa. Mladi se sve više informiraju putem društvenih mreža koje su im postale dominantan svakodnevni izvor informacija, dok tradicionalne medije – pogotovo tiskane – konzumiraju znatno manje. Baketa ističe kako se medijski prostor znatno promijenio, a tradicionalni mediji su se u velikoj mjeri prilagodili novim tehnologijama i navikama publike.

– Danas rijetko koje novine nemaju internetski portal ili digitalno izdanje, a televizije redovito objavljuju video isječke na svojim stranicama i društvenim mrežama. Društvene mreže tako djeluju kao infrastruktura kojom mladi – ali i ostali građani – dolaze do sadržaja koje proizvode različiti mediji. Iako postoje različiti smjerovi u kojima se televizija, radio i tiskani mediji mogu razvijati kako bi se dodatno prilagodili tim promjenama, ključ njihove buduće relevantnosti ponajprije leži u kvalitetnom novinarstvu – posebice u pogledu transparentnosti informiranja, analitičnosti i dosljedne brige o javnom interesu, naveo je.

U fokus grupama koje provode s mladima u srednjim školama u sklopu fakultativnog predmeta Škola i zajednica nailazili su na kritike o negativnosti u medijima, a bilo je i susreta s mladima čiji su čvrstim stavovima očito potaknuti vijestima iz krajnje upitnih izvora informiranja,

– Zaista ne mislim da bi trebalo nužno uljepšavati vijesti ili poticati lažni pozitivizam, ali mladi očito prepoznaju da postoji manjak pozitivnih primjera koji se ističu, vrijeme koje dobivaju pa i koliko dugo bivaju istaknute kao glavne vijesti na portalima. Što se tiče adekvatnijeg informiranja mladih, zasigurno bi uključivanje perspektive različitih mladih u neke teme, dakle da budu uključeni kao sugovornici, a ne samo kao publika, pomoglo da im se približe određene teme. To, uz brigu o transparentnosti i javnom interesu, približit će im relevantne teme, rekao je Baketa.

Zapostavljeno obrazovanje

Obrazovanje nam mora biti bolji saveznik u tome da imamo informirane građane, pa tako trenutno postoje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje te Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, a pojedine škole i na druge načine rade na razvoju medijske i građanske pismenosti. No, problem je što od uvođenja međupredmetnih tema ne postoji jasna evaluacija provedbe.

– Iz nekih uvida koje imamo jasno je da su sadržaji međupredmetnih tema često zapostavljeni, jer su nastavnici već opterećeni sadržajima predmeta koje predaju. Isto tako, nisu svi nastavnici jednako osposobljeni za predavanje ovih sadržaja pa bi trebalo unaprijediti sustav i u tom segment. Ukratko, potrebno je imati više sadržaja koji prate razvoj tehnologije, ali i razvijaju kritičko mišljenje, te nastavnike koji su osposobljeni i osnaženi za predavanje takvih sadržaja. Sustav odgoja i obrazovanja teško može samostalno napraviti pomake ako nema podrške i volje unutar obitelji da se radi na tim stvarima, poručio je Nikola Baketa.