Hrvatska mora hitno početi obnavljati dotrajalu elektroenergetsku mrežu jer je za više od 50 posto električne infrastrukture istekao rok trajanja, a više od 60 posto duljine dalekovoda je starije od 40 godina, te bi do 2030. u obnovu i modernizaciju prijenosne mreže trebalo uložiti 33,8 milijardi eura, za što je država osigurala tek 10,8 milijardi.

Zbog zastarjelosti elektroenergetske mreže Hrvatsku se ubraja u europske zemlje s izraženim infrastrukturnim deficitom, gubici u prijenosu i distribuciji struje su veći nego što bi trebali biti, povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora energije mrežu čini nestabilnom, a sustav je zbog dostrajalosti podložan ekstremnim vremenskim uvjetima koji mogu izazvati ozbiljne probleme u opskrbi električnom energijom. No, zbog dobre povezanosti s mrežama susjednih zemalja, sigurnost napajanja je još uvijek zadovoljavajuća zbog čega nam je mreža ipak otporna na većinu poremećaja pa su i raspadi prijenosnog sustava u nas iznimno rijetki.

Ograničenje cijene

Prijenosni sustav je zastario jer se elektrifikacija radila 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća zbog čega je većina dalekovoda u prosjeku stara 40 i više godina, a visokonaponska mreža obnovljena je samo u istočnoj Slavoniji jer je bila razrušena u Domovinskom ratu. Što se tiče trafostanica, tu stojimo malo bolje jer je većina obnovljena i izgrađena prije 20 godina. S obzirom na veliki jaz u dostupnim sredstvima za obnovu prijenosnog sustava, nužno je razmotriti dodatne izvore financiranja iz EU fondova, ali i poduzeti hitne mjere za mobilizaciju privatnih ulaganja, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Tim više što su obnova, jačanje i modernizacija distribucijske elektroenergetske mreže jedan od ključnih elemenata u provedbi energetske tranzicije Europske unije prema dekarboniziranom energetskom sustavu. Iako je HEP proteklih godina započeo s nizom projekata usmjerenih k stvaranju moderne elektromreže, ograničenja cijena energenata, koja su u Hrvatskoj na snazi posljednjih godina, oslabila su novčane tokove i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a kao ključnog investitora u elektroenergetsku infrastrukturu, podsjećaju u udruzi poslodavaca i napominju da su tržišne cijene električne energije ključne za poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost, dok subvencionirana cijena smanjuje i motivaciju kućanstava za promjenu potrošačkih navika i ulaganja u učinkovitija rješenja.

U Ministarstvu gospodarstva podsjećaju da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u prijenosni i distribucijski elektroenergetski sustav te njegovu modernizaciju i nadogradnju uloženo 560 milijuna eura, a dodatna sredstva planiraju se iz Modernizacijskog fonda i sredstava koja se očekuju nakon 2027. godine. Podsjećaju da je do kraja prošle godine u sustav priključeno 1.500 megavata novih obnovljivih izvora energije, a provedba projekata koji su u tijeku će biti završena sredinom iduće godine.

Pametna brojila

Pritom posebno ističu projekt modernizacije mreže vrijedan 286 milijuna eura koji uključuje digitalizaciju distribucijskog sustava kako bi se na njega mogli spojiti kapaciteti iz obnovljivih izvora energije, zamjenu i postavljanje novih električnih kablova, starijih od 40 godina, za napajanje otoka, modernizciju postojećih dalekovoda te ugradnju pametnih brojila u distribucijskoj mreži što je prvi preduvjet za jačanje pametnih sustava.

Podsjetimo, uvođenje napredne mjerne infrastrukture za više od dva milijuna korisnika HEP planira završiti 2029. godine. U desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže, od 2024. do 2033., HEP planira ukupno uložiti 1,42 milijarde eura, uglavnom u srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu.

U HUP-u također podsjećaju da se već tri godine čeka da Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) donese metodologiju za priključenje obnovljvih izvora energije na mrežu zbog čega je u blokadi 2,6 milijardi eura ulaganja kapaciteta većeg od 2,600 megavat sati čime bi se zadovoljile potrebe čak 50 posto kućanstava za električnom energijom u Hrvatskoj.

– Izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu (400 kilovoltnog dalekovoda Konjsko-Melina) uz kašnjenje u usvajanju i provedbi 10-godišnjeg plana razvoja mreže, nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, sigurno preuzimanje proizvodnje iz postrojenja u Dalmaciji te onemogućuje planiranja ozbiljnih ulaganja u veće i moderne energetski-intenzivne industrijske kapacitete uoči postupnog isteka roka trajanja gotovo 50 posto elektroenergetske mreže, napominju u HUP-u i dodaju da unatoč globalnom trendu ubrzanog rasta investicija u elektroenergetske mreže, Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu.

Mobilizacija kapitala

Dok su u 2024. globalna ulaganja u elektroenergetske mreže prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA) dosegnula rekordnih 370 milijardi dolara, Hrvatska nije uspjela mobilizirati dovoljne institucionalne izvore kapitala, a nepredvidivo regulatorno okruženje, izostanak dugoročnih strateških odluka i akcijskih planova te ograničenja tržišnog natjecanja onemogućuju privatna ulaganja, zaključuju u HUP-u.